Jeste li znali da se tijekom prve godine života težina djetetova mozga udvostruči? Do povećanja težine dolazi djelomično zbog povećanja broja moždanih stanica, a djelomično zbog porasta "veza" između stanica i različitih djelova mozga. Bez tih veza ne možemo misliti te njihovom pojavom počinje učenje. Veze kod novorođenog djeteta, kaže dr. Miriam Stoppard u knjizi "Razvoj vašeg djeteta", počinju formirati mrežu kad se dijete zainteresira za nešto i uloži mentalni napor. To dijete čini svaki put kad mu je stimulirano neko osjetilo. Od trenutka rođenja zvukovi, pogledi, dodiri, osjećaji, miris i okusu tvore sve više tih veza.

Opće shvaćanje uključuje mnoge čimbenike koji se međusobno nadopunjuju. Vid, sluh, pamćenje i motoričke sposobnosti moraju se razvijati usporedo da bi se nastavio mentalni razvoj. Intelekt ovisi o osjetima i pokretima tijela jer dijete mora shvatiti što se oko njega događa. Primjerice, bez vida dijete ne može vidjeti igračku; bez pamćenja se neće razveseliti najdražoj igrački; bez koordinacije mozga i mišića ne može dohvatiti igračku koja se miče; bez koordinacije ruke i oka ne može uzeti igračku u ruke... S četiri tjedna, dijete shvaća mehanizme konverzacije pa otvara i zatvara usta oponašajući govor. Prilagodit će svoje ponašanje tonu vašeg glasa; umirit će se kada čuje vaš glas ili se uznemiriti ako govorite glasno. U ovoj je dobi važno potaknuti djetetov osjećaj za ritam. Pjevajte mu uspavanke, ljuljajte ga, "pričajte" mu pjevajući...

Evo što možete očekivati i kako se dijete motorički razvija u prvoj godini života (*prema preporukama iz priručnika Razvoj djeteta od rođenja do treće godine Odsjeka za poremećaje razvojne dobi, Odjel psihijatrija, OB Dubrovnik):
0 -1 tjedan – ležeći na trbuhu okreće glavu na stranu; šake su mu stisnute
6 tjedana – drži glavu u srednjem položaju
1 mjesec – reagira na zvukove
2 mjeseca – leži na trbuhu i odiže se na nadlaktice
3 mjeseca – poseže za igračkama koje se pokreću iznad njegove glave; poseže za predmetima koji su mu u neposrednoj blizini
10 mjeseci – samostalno se podiže u stojeći položaj
11 mjeseci - samostalno stoji; hoda uz potporu
12 mjeseci – spušta se iz stojećeg u sjedeći položaj; hoda uz potporu, a može i samostalno; saginje se uz pridržavanje kako bi dohvatilo predmete.

"Svako dijete ima predispozicije za motorički razvoj i da bude motorički spretno. Za motorički spretnije dijete kaže se kako 'brže i uči'. Međutim, svako dijete ima svoj raspored motoričkog razvoja u smislu optimalnog vremena, koje je neuromotorički uvjetovano, te će prohodati kada za to bude spremno. U početku su njegove kretnje nekontrolirane, ali vremenom bivaju ciljane i samim time sve savršenije. Govorni razvoj je, uostalom kao i motorički, vremenski određen te uvjetovan našom unutarnjom biološkom prirodom. Razvoj govora je veoma složen proces, koji objedinjuje fiziološke, neuroanatomske i psiholingvističke procese, te proizilazi iz skupa segmenata (fonacije, prozodije, artikulacije, jezične osnove) koji se nalaze u određenom odnosu. Potrebe djeteta, kojima roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja, čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti te je stoga socioemocionalni razvoj, u prvim godinama, od presudnog značaja. Tada se uspostavlja snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran, i u kojemu su emocionalne razmjene u funkciji djetetova psihičkoga razvoja. Razvojni poremećaji se rijetko javljaju kao posljedica poremećaja samo jednog segmenta, zbog čega su prevencija kao i rana dijagnostika i rehabilitacija, jedini pravi smjer, u smislu pravovremene polisenzoričke stimulacije", savjetuju autorice priručnika Razvoj djeteta od rođenja do treće godine, Slavica Ban, Sandra Raguž i Anita Prizmić.

Tekst: D. P.
Fotografija: Profimedia