domaci-nutricionist-tvrdi-dva-nutrijenta-a-nije-rijec-o-vitaminu-c-kljucni-su-za-snazan-imunitet

U kojoj se mjeri prehrana djece, ali i svih nas, treba razlikovati kad se manje krećemo nego inače, kao što je bio slučaj tijekom pandemije koronavirus, te može li nas prehrana (i kakva?!) zaštititi od bolesti, u video-intrevjuu za portal Roditelji.hr pojasnio je dipl. nutricionist i vlasnik NutriKlinike za dijetoterapiju i prehranu sportaša Nenad Bratković. Ovaj poznati nutricionist u intervjuu je predložio i nekoliko idealnih obroka za djecu koja izbjegavaju sve što je "zeleno“ te otkrio s kojom skupinom namirnica nikako ne bi trebalo započeti dan.

"U kontekstu energije, lako je skliznuti, tj. doći do toga da prehrana postane veća za 500, tisuću ili 1500 kilokalorija u odnosu na potrošnju. Taj višak taložit će se kao masne tkivo. Međutim, osim vizualnog dojma, koji je mnogima prvi alarm za uzbunu, još je važniji nepovoljan učinak takvog stanja na metaboličko zdravlje, kardiovaskulno zdravlje, ali i na imunitet. Prehrana u fazi smanjenog kretanja ne mora ni dijetalna ni neukusna. Dapače, može biti vrlo ukusna, ali nam treba malo ideja te razmišljati o tome kako koncipirati obroke", kaže nutricionist Bratković.

Ne postoji idealan obrok, napominje ovaj stručnjak, jer svaka osoba ima svoje preferencije: netko voli slatko, pa će za njega izvrstan jutarnji obrok biti smoothie od jogurta i bobičastog voća, s malo banane i chia sjmenki. Savršeno se može uklopiti i nešto zeleno, primjerice par listova špinata. "Dosta su nam važne bjelančevine, masti i vlakna; nije dobro u dan odmah krenuti s ugljikohidratima. Oni su super, ali za fizički aktivnu djecu i roditelje. Ugljikohidrati nam služe za nadopuni glikogena i energije, a ne za sitost", kaže nutricionist Bratković.

Prehrana je definitivno jedan od čimbenika koji utječe na naš imunosni sustav. Snažan imunitet jednim je dijelom uvjetovan i genetikom, tj. onim što smo rođenjem stekli, no važnu ulogu u imunosnom sustavu ima vitamin D. Doduše, on nije vitamin, nego steroid, kojeg ne dobivamo primarno hranom, nego izlaganjem suncu. Ipak, zdrave masnoće, poput plave ribe, maslinova ulja, oraha..., najbolji su izvori vitamina D iz hrane, no bi iz tih rijetkih izvora došao do naših stanica, važno je djelovati na crijevnu mikrobiotu. Crijevna mikrobiota neće biti zdrava ako nema šarenila na tanjuru. Piletina, puretina, riba, pire od graška, batata ili brokule, u kombinaciji s krumpirom, to su izvori korisnih nutrijenata, prije svega vlakana, koja služe kao hrana za mikroibiotu. Bez dobre probava, neće biti ni dobrog imuniteta.

Za snažan imunitet, važan je i cink, kojeg nalazimo u mahunarkama, ali i u mesu. Ako krumpir, bijeli kruh, šećere i općenito loše ugljikohidrate jedemo u velikim količinama, nećemo moći dobiti dovoljno cinka te će doći do pada imuniteta.

Smothieji su, savjetuje ovaj stručnjakm dobar način kako djeci "podvaliti“ i namirnice koje baš ne vole.

"Djeci je posebno neprivlačna zelena boja, pa ju se može 'kamuflirati' nečim crvenim. Dijete ne mora nužno znati što jede, bitno je da je fino, a tu nam, između ostalog, služe masnoće. Ako je jelo suho, dijete ga neće organoleptički prihvatiti. Također je jako važno i to da su roditelji dosljedni u odlukama te sami otvoreni za isprobavanje novih okusa", savjetuje Nenad Bratković.