Sve žene koje se odlučuju za kasnije majčinstvo s vremenom postanu svjesne pojma "biološki sat". Što je žena starija, šanse da ostvari trudnoću i rodi smanjuju se, i to rapidno nakon 40. godine. U srednjim tridesetima šanse da žena zatrudni iznose 10% po ciklusu. Razlog: jajnici pod utjecajem godina sve češće imaju problema sa sazrijevanjem i kvalitetom stanica. Neki ciklusi prolaze čak i bez ovulacije. Uz to, sve je manji broj jajnih stanica. Kad se zaliha jajnih stanica u jajnicima posve iscrpi prestaje aktivnost jajnika, a time i proizvodnja znatnog dijela ovarijskih hormona estrogena i progesterona te počinje menopauza.
Početak menopauze određuje posljednja menstruacija u životu i on se može utvrditi samo retrogradno, 12 mjeseci nakon njezina izostanka. Dob žene u kojoj nastupa menopauza već je stoljećima stabilna i ne ovisi o poboljšanju životnih uvjeta. U Hrvatskoj žene u prosjeku ulaze u menopauzu oko 50-e godine života (51,2 godine). Dob menopauze genski je određena, ne ovisi o socioekonomskom statusu, rasi, naobrazbi, visini, težini, ni o dobi prve menstruacije (menarhe). Ali povezana je s pušenjem i u žena koje puše nastupa 2 godine ranije.
Rana menopauza
Rana menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40-te godine života. Povezana je s genskim naslijeđem i autoimunim promjenama. Često je i posljedica raznih nužnih medicinskih intervencija (kirurško odstranjenje jajnika, zračenje kao dio liječenja kod zloćudnih bolesti, prekid funkcije jajnika različitim lijekovima). Učestalost joj je oko 2 − 4%.
Prijevremena menopauza
Oko 10% žena ulazi u menopauzu prije 46. godine, a te dobne pojavnosti najčešće su obiteljski označene.
SIMPTOMI PRIJEVREMENE MENOPAUZE - istovjetni su onima koji se pojavljuju kod normalne menopauze. Neki su od njih:
1. Nepravilnosti u dolasku mjesečnice
Nepravilan ciklus neke žene prati cijeli život, ali on je, u slučaju onih žena kod kojih je inače pravilan, često pokazatelj da nešto nije u redu ili se mijenja. Tipično za početak menopauze je skraćivanje ciklusa, odnosno mjesečnica počinje dolaziti prerano i onda iznenada više ne dođe. Ako vam se čini da vam je ciklus kraći, svakako ga pratite i posavjetujte se sa svojim ginekologom kako biste isključili druge uzročnike takvih promjena
2. Navale vrućine, noćna znojenja
Navala vrućine je možda najpoznatiji simptom menopauze. Neke žene imaju ovakve navale jednom dnevno, neke znatno češće. One se javljaju tijekom dana, a uzrokuju naglo oblijevanje znojem, ali javljaju se i noću kad ometaju san. Porazgovarajte o tome s ginekologom jer postoje načini kako da se ovaj neugodni simptom ublaži
3. Suhoća i svrbež rodnice, bolni i nelagodni spolni odnosi
Ženski hormon estrogen odgovoran je, između ostalog, i za zdravu vaginalnu floru i vlažnost. Jednom kad razina tog hormona padne, mogli biste patiti od vaginalne suhoće. To je svakako jedan od najčešćih razloga za neugodan i bolni seks. Obavezno koristite lubrikante i uvijek se posvetite predigri
4. Promjene raspoloženja, depresija, slabljenje pamćenja i koncentracije
Još jedan znak početka menopauze je nestabilno raspoloženje. Ono može biti varirati iz dana u dan, ali ponekad i znatno varira tijekom dana. Budite svjesni toga i upozorite svoje prijatelje i kolege, ali i partnera, jer će im biti korisno znati o čemu se radi i lakše će prilagoditi svoje ponašanje.
5. Umor i fizička slabost
Umor se javlja zbog promjene razine hormona, noćnog znojenja i drugih poremećaja spavanja ili sličnih problema. Možete se osjećati fizički iscrpljeno ili jednostavno umorno.
6. Debljanje i preraspodjela masti
Hormoni uzrokuju povećanje apetita, ali i smanjenje razine energije što sve zajedno kulminira smanjenom fizičkom kondicijom. Zbog toga će vjerojatno doći do malog povećanja tjelesne težine. Zabilježeno je da su žene u vrijeme perimenopauze dobile 1 do 2 kilograma više, a salo se uglavnom taloži na trbuhu, a ne više na bokovima i bedrima. Kod žena u postmenopauzi masno tkivo na trbuhu čini 15 do 20% njihove ukupne tjelesne težine, u usporedbi sa ženama u perimenopauzi kod kojih čini 5 do 8%.
7. Bolno mokrenje, noćno mokrenje
Gubitak estrogena čini tkivo u vašem mjehuru osjetljivijim pa umjesto da se širi dok se puni urinom (kao što se primjerice balon širi kada ga punimo vodom), mjehur se izritira i pokušava isprazniti i prije nego što se napuni.
8. Česte upale mokraćnog sustava
Infekcije mokraćnog mjehura česte su tijekom menopauze i uzrokovane su bakterijskom infekcijom stijenke mokraćnog mjehura. Otprilike dvije trećine svih žena doživjet će infekciju mokraćnog mjehura tijekom života, a učestalost se povećava s godinama.
9. Atrofične promjene kože i kose
Kako razina estrogena počinje opadati u godinama koje prethode menopauzi i nakon nje, kosa može postati suha i bez sjaja te postajati sve tanja. Također može sporije rasti pa čak ispasti. Iz istog razloga nokti mogu postati lomljivi i početi pucati.
ANTI-MÜLLEROV HORMON
Kada će menopauza otprilike započeti može upućivati razina anti-Müllerovog hormona (AMH) iz krvi koji je usko povezan s količinom jajnih stanica u jajnicima.
O čemu govori količina AMH?
Količina AMH u izravnoj je vezi s vremenom preostalim do menopauze. Na temelju statističkih podataka znanstvenici su utvrdili da količina AMH-a u krvi ovisi o broju jajnih stanica preostalih u jajnicima. Već prema broju postojećih jajnih stanica, razina AMH hormona u krvi visoka je ili niska. Imate li nisku razinu AMH ranije ćete ući u menopauzu. Pored toga što to žene i inače zanima, ta bi informacija moga zanimati prije svega one parove koji odgađaju majčinstvo za srednje i kasne tridesete.
Za koga je prikladan taj test?
Rezultati studije mogli bi pomoći parovima prilikom planiranja obitelji, kaže znanstvenik van Disseldorp. “Mnogi parovi pomiču rađanje djece iza svog tridesetog rođendana. Tada trenutak klimakterija može jako varirati i neke su žene neplodne već u svojim tridesetima. Mogućnost da se menopauza predvidi preko hormona AMH može uvelike utjecati na odluku para o zasnivanju obitelji”, poručuje. Ovaj model baš i nije prikladan za vrlo mlade žene budući da razina AMH-a u krvi obično pada tek negdje od tridesete godine.
Posljedice menopauze
Kao kasne posljedice pojavljuju se bolesti srca i krvnih žila, osteoporoza, slabiji vid i sluh. Izrazito je važno istaknuti da se sve navedene tegobe mogu spriječiti ili znatno ublažiti suvremenim hormonskim nadomjesnim liječenjem, naravno samo kod pacijentica koje nemaju kontraindikacije za takav način liječenja. Normalna trudnoća nakon menopauze zbog nedostatka jajnih stanica nije moguća. Danas je u takvim slučajevima moguća jedino trudnoća doniranom jajnom stanicom.