4. ožujka obilježavamo Svjetski dan debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina jedan su od glavnih javnozdravstvenih izazova današnjice, posebno debljina u djece, koja osim svojih trenutnih negativnih učinaka na zdravlje djece, sa sobom nose i povećan rizik za debljinu i druge kronične nezarazne bolesti u odrasloj dobi, piše HZJZ. Važan je i ekonomski utjecaj debljine, kako zbog troškova skrbi povezanih s debljinom, tako i zbog gubitka ekonomske produktivnosti.
Dok se od 1990. godine debljina u odraslih više nego udvostručila na globalnoj razini, debljina u adolescenata se čak učetverostručila. 2022. godine 37 milijuna djece mlađe od 5 godina imalo je prekomjernu tjelesnu masu, a djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina s prekomjernom tjelesnom masom bilo je 390 milijuna, od čega je njih 160 milijuna imalo debljinu. Očekivanja su da će se globalno do 2035. godine debljina u djece i više nego udvostručiti u odnosu na podatke iz 2020. godine, prema projekcijama Svjetske federacije za debljinu.
Hrvatska na 4. mjestu, na vrhu uz 5 mediteranskih zemalja
Europska inicijativa praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) istraživanje je Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije kojim se, među ostalim, prati status uhranjenosti djece.
Posljednji, šesti krug toga istraživanja provodio se između 2022. i 2024. godine. Hrvatska je treći put sudjelovala u tome istraživanju koje je provedeno u školskoj godini 2021./2022. na reprezentativnom uzorku školske djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina.
Prema rezultatima zadnjeg kruga COSI istraživanja, a koji je ujedno i prvi koji obuhvaća razdoblje pandemije COVID-19, u Hrvatskoj svako treće (36%), a u Europi svako četvrto dijete (25%) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Hrvatska se tako nalazi na četvrtome mjestu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece te je uz pet mediteranskih zemalja (Cipar, Italija, Grčka, Malta i Španjolska) u samome europskom vrhu.
U usporedbi s rezultatima prijašnjih krugova, prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina u Hrvatskoj kontinuirano je vrlo visoka uz zabilježen blagi, iako ne statistički značajan, porast. Iako većina zemalja obuhvaćenih ovim krugom istraživanja bilježi stabilne udjele prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece navedene dobne skupine, pojedine europske zemlje bilježe statistički značajan porast, što upućuje na moguće negativne utjecaje pandemije na ovaj javnozdravstveni problem.
Problem debljine u djece značajan je javnozdravstveni izazov koji zahtijeva multidisciplinaran i multisektorski pristup kako na nacionalnoj, tako i na globalnoj razini. Upravo je to i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine pod sloganom Changing systems – healthier lives, kojim se stavlja naglasak na sustave, a ne na pojedince, koje treba mijenjati.
U Hrvatskoj se trenutno provodi Nacionalni program „Živjeti zdravo“ usmjeren unapređenju zdravlja stanovnika Republike Hrvatske kroz promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine. Uz to, 2024. godine usvojen je Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. kojemu je cilj smanjiti opterećenje debljinom poduzimanjem mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine. Nacionalni program „Živjeti zdravo“ kao i Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. stavljaju naglasak na potrebu za intersektorskom suradnjom kako bi se ostvario cilj prestanka rasta prevalencije debljine kako u djece, tako i u odraslih. Naglasak na suradnji između raznih dionika uključenih u prevenciju debljine stavljen je i u tekst usvojene Zagrebačke deklaracije, nastale povodom Samita supružnika europskih čelnika održanog u svibnju 2023. godine u Zagrebu. Deklaracijom se, između ostalog, prepoznaje potreba za osnivanjem Europskog centra Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju debljine u djece, što je veliki korak za Hrvatsku kao i za ostatak Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije u promicanju multisektorske suradnje po pitanju prevencije debljine u djece.
Trećina sve djece u svijetu bit će pretilo do 2050.
Gotovo 60 posto svih odraslih i trećina sve djece u svijetu imat će prekomjernu tjelesnu težinu ili će biti pretilo do 2050. ako vlade nešto ne poduzmu, navodi se u novoj velikoj studiji objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, piše HINA Zdravlje.
Autori studije koristili su se podacima iz 204 zemlje kako bi iscrtali sumornu sliku onoga što je opisano kao jedan od najvećih zdravstvenih izazova stoljeća.
“Globalna epidemija prekomjerne tjelesne težine i pretilosti bez presedana duboka je tragedija i monumentalni društveni neuspjeh”, izjavila je glavna autorica Emmanuela Gakidou iz američkog Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME).
Broj ljudi s prekomjernom težinom ili pretilih diljem svijeta porastao je s 929 milijuna 1990. na 2,6 milijardi 2021., pokazalo je istraživanje.
Bez ozbiljne promjene, istraživači procjenjuju da će 3,8 milijardi odraslih osoba imati prekomjernu težinu ili će biti pretilo za 15 godina – što znači oko 60 posto svjetske odrasle populacije do 2050. godine.
Svjetski zdravstveni sustavi bit će pod ogromnim pritiskom, upozorili su istraživači, pri čemu se očekuje da će oko četvrtina pretilih ljudi u svijetu do tog vremena biti starija od 65 godina.
121-postotni rast pretilosti među djecom i adolescentima
Također predviđaju 121-postotni porast pretilosti među djecom i adolescentima diljem svijeta.
Trećina svih pretilih mladih ljudi živjet će u dvije regije – Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku te Latinskoj Americi i Karibima – do 2050. godine, upozorili su istraživači. Ali još nije kasno za djelovanje, rekla je koautorica studije Jessica Kerr s Murdoch Children’s Research Institute u Australiji.
“Potrebna je mnogo jača politička predanost za promjenu prehrane unutar održivih globalnih prehrambenih sustava”, rekla je. Ta je predanost također potrebna za strategije “koje poboljšavaju prehranu ljudi, tjelesnu aktivnost i životno okružje, bilo da se radi o previše prerađene hrane ili nedovoljno parkova”, kaže Kerr.
Više od polovice odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilih u svijetu već živi u samo osam zemalja – Kini, Indiji, Sjedinjenim Državama, Brazilu, Rusiji, Meksiku, Indoneziji i Egiptu, navodi se u studiji.
Premda su loša prehrana i sjedilački način života očiti pokretači epidemije pretilosti, “ostaje sumnja” o temeljnim uzrocima za to, rekao je Thorkild Sorensen, istraživač sa Sveučilišta u Kopenhagenu koji nije uključen u studiju.
Na primjer, socijalno isključene skupine imaju “dosljednu i neobjašnjivu tendenciju” prema pretilosti, rekao je u povezanom komentaru u The Lancetu.
Istraživanje se temelji na brojkama iz studije Globalnog tereta bolesti IHME-a, koja okuplja tisuće istraživača diljem svijeta, a financira je Zaklada Billa i Melinde Gates.