Djeca i odrasle osobe s poremećajima iz spektra autizma često ne dobivaju na vrijeme dijagnozu, a kroz svoje odrastanje i odrasli život nailaze na razne predrasude. Pročitajte osam pretpostavki u koje su uvjereni mnogi o autizmu, a zapravo se radi o mitovima.
Mit 1: Osobe s autizmom su bolesne
Osobe s autizmom imaju dvostruko veći rizik od nekih psihičkih poremećaja, osobito ako se autizam kasno dijagnosticira pa se kasno započne s liječenjem. Međutim, autizam nije bolest.
Autizam je poremećaj koji zahvaća strukturu mozga i spada u neurološke poremećaje. Ovaj poremećaj utječe na obrasce ponašanja i može dovesti do kognitivnih kašnjenja, piše specialstrong.com.
Mit 2: Samo djeca imaju autizam
Poremećaji iz autističnog spektra mogu se pojaviti kod svakoga, bez obzira na dob ili spol. Autizam se uvijek javlja u djetinjstvu, tj. ljudi ne mogu dobiti ovaj poremećaj kasnije u životu, ali se događa da im se dijagnoza otkrije tek kasnije, u odrasloj dobi. To se najčešće događa kada se simptomi autizma ne primjećuju, a neki od najčešćih su:
- kašnjenje govora
- izbjegavanje kontakta očima
- osobu lako uznemire male promjene, poput promjene rutine i rasporeda
- neočekivane reakcije na osjetilni podražaj, poput dodira, zvuka, vida, mirisa ili okusa
- poteškoće u izražavanju ili razumijevanju emocija ljudi
- fiksacija na određene objekte ili aktivnosti
- ponavljajuće ponašanje poput njihanja, skakanja, pljeskanja rukama
- napadi
Mit 3: Djeca mogu prerasti autizam
Djeca ne mogu prerasti autizam jer je to poremećaj, a ne razvojna faza. Dakle, riječ je o poremećaju koji čovjeka prati cijeli život, no uz odgovarajuću terapiju simptomi se mogu ublažiti. S obzirom da postoji čitav spektar autističnih poremećaja, svaka osoba ima različite i jedinstvene potrebe.
Mit 4: Djeca i odrasli s autizmom su nadprosječno inteligentni (ili ispodprosječno)
Znakovi i simptomi autizma mogu se razlikovati od osobe do osobe. Za neke, na primjer, može doći do kašnjenja u govoru, drugi su potpuno neverbalni. Neke osobe s autizmom imaju problema u interakciji s drugima, a ima i onih koji uspijevaju sasvim dobro i gotovo potpuno samostalno funkcionirati. Istovremeno, neke osobe s autizmom imaju vrlo visoku razinu inteligencije, no to nije pravilo jer, kao što se simptomi autizma različito manifestiraju kod ljudi, isto vrijedi i za njihovu inteligenciju.
Mit 5: Osobe s autizmom su nasilne i opasne
U većini slučajeva, odrasla osoba ili dijete s autizmom nasilni su kada neki vanjski stresor uzrokuje emocionalni stres. Ponekad se to manifestira u obliku napada bijesa, ponekad su agresivni, a ponekad tu agresiju ispoljavaju sami na sebi – primjerice, grizu se za ruke ili udaraju po glavi.
Uglavnom je pretjerana senzorna stimulacija kod osoba s autizmom kriva za ovu tjeskobu i agresivnu reakciju, a kada se to dogodi djeci, vrlo je važno reagirati na dobar način kako bi se osoba smirila.
Mit 6: Osobe s autizmom ne mogu uspostaviti odnose s drugima
Jedna od najčešćih zabluda je da osobe s autizmom ne žele i ne mogu uspostaviti odnose s drugima. Oni zapravo jako žele imati lijep odnos sa svojim vršnjacima i obitelji, ali društvene interakcije za njih su veliki izazov jer obično imaju problema s razumijevanjem društvenog ponašanja. Zato je jako važno pružiti im emocionalnu podršku i razumijevanje, jer to može učiniti veliku razliku.
Mit 7: Cjepiva uzrokuju autizam
Ranije su mnogi vjerovali da je određena komponenta cjepiva poznata kao timerosal glavni krivac iza autizma i poremećaja iz autističnog spektra. Zbog te kontroverzne teorije ova je komponenta izbačena iz cjepiva, no to nije pridonijelo smanjenju broja autističnih poremećaja - naprotiv, broj dijagnosticiranih poremećaja iz autističnog spektra u svijetu raste. Dakle, takav ishod pokazuje da cjepiva ne uzrokuju autizam.
Ne postoji niti jedan uzrok za koji se može reći da je odgovoran za autizam, a znanstvenici diljem svijeta još uvijek pokušavaju utvrditi što ga točno uzrokuje. Za sada se smatra da je riječ o kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika.
Mit 8: Postoji lijek za autizam
Nažalost, ne postoji lijek za autizam. Zasad postoje samo terapije koje osobama s autizmom pomažu ublažiti neke od simptoma. Što se ranije postavi dijagnoza i započne terapija, to je ona učinkovitija.