Alergijske bolesti, uz akutne infektivne bolesti dišnog sustava, najčešće su bolesti dječje dobi, ističe mr. sc. Lukrica Zimić, dr. med. pedijatar-alergolog/pulmolog iz Dječje bolnice Srebrnjak. Istraživanja diljem svijeta upućuju na to da su alergije bolesti moderne civilizacije, učestalije što su socioekonomski i ekološki čimbenici lošiji, a za njihovu pojavu odgovorno je i naslijeđe. Broj novooboljelih u stalnom je porastu, posebice u djece i mladeži. Studije pokazuju da se broj novooboljelih udvostručuje svakih deset godina.
Svake godine u doba cvatnje određenih biljaka milijuni ljudi u svijetu pate od peludne hunjavice. Senzibilizacija na pelud ovisi o alergenskim svojstvima čestice peluda, kao i o klimatskim uvjetima i osobinama okoliša. S obzirom na rasprostranjenost biljaka i korova u pojedinim područjima naše zemlje, kalendar cvatnje u kontinentalnom području razlikuje se od onoga u mediteranskom području. U kontinentalnom dijelu Hrvatske imamo tri maksimuma koncentracije peluda u zraku: ranoproljetni kad cvatu drveće i grmovi, ranoljetni kad cvatu uglavnom trave i ljetno-jesenski kad cvatu korovi.
Dobro poznat i najagresivniji korov jest ambrozija (trolisni limundžik), koja raste oko prometnica i nekultiviranih područja i širi svoja peludna zrnca od početka kolovoza do kraja listopada na prijelazu ljeta u jesen. Simptomi su, kaže dr. Zimić, prisutni nekoliko tjedana:
- kihanje
- šmrcanje
- vodenast sekret iz nosa
- začepljenost nosa
- svrbež nosa i očiju
- glavobolja
- razdražljivost
- loša koncentracija
- otežano disanje
- gušenje
- suh, podražajni kašalj
Liječenje treba započeti prije očekivanih simptoma kombiniranim lijekovima. S obzirom na znatan porast peludnih simptoma, potrebno je pratiti biometeorološku prognozu.