Godine 2015. komisija njemačke izdavačke kuće "Langenscheidt" proglasila je riječ "smombie" najpopularnijom u žargonu mladih, a Winterhoff smatra da je ona mnogo više od kovanice nastale od riječi “smartpfone” i “zombi” i da ukazuje na zabrinjavajući društveni fenomen.
"Smombie" smo mi - čim ustanemo provjeravamo elektronsku poštu, prekidamo važne razgovore zato što nam telefon vibrira, a prije odlaska na spavanje još jednom pregledamo poruke na Facebooku. Žrtve ovakvog našeg ponašanja su najprije djeca, upozorava stručnjak.
"Od 1995. godine primjećujem da su ljudi sve manje u stanju trpjeti hirove svoje djece pa im zato brže-bolje daju ono što žele, samo da bi bila mirna", objašnjava on.
To je godina kada je počela digitalna revolucija, a digitalni svijet toliko zaokuplja roditeljsku pažnju da su prestali pripremati djecu za život. Oni ih više nisu u stanju naučiti da ne može uvijek sve biti kako žele.
"Odrasli danas više nisu sposobni za akciju. Oni samo reagiraju: na svoj pametni telefon, na računalo, na dijete, i to odmah", ističe ovaj stručnjak.
Konstantno smo izloženi mnoštvu podražaja i moramo brzo donositi odluke. U tako stresnoj situaciji nastojimo što prije smiriti djecu, a u najgorem slučaju ih smjestimo ispred televizora ili računala kako bi neko vrijeme imali zanimaciju, objašnjava Winterhoff. U svakodnevnom smo životu često izloženi situacijama koje nam nisu najugodnije. Sposobnost da podnesemo ono što nas nervira zove se tolerancija na frustraciju. Ona nam omogućava da podnesemo zastoj u prometu, čekanje u raznim službama i sl. Međutim, ona nam nije bogom dana, već se mora razvijati kod djece od malih nogu, a svako dijete trebalo da ju je razviti već u uzrastu od osam-devet mjeseci. To znači da do tada treba naučiti da ne može odmah sve dobiti istog trena.
Ako se takav trend nastavi i nakon osmog mjeseca dijete čim krene "kenjkati", dobije što želi - onda to može imati ozbiljne posljedice u odraslom periodu života, smatra Winterhoff.
Danas imamo gotovo 60 posto mladih odraslih osoba koje nemaju osjećaj za točnost, niti entuzijazma za rad, a o spremnosti da se žrtvuju da i ne govorimo, a u budućnosti će ih biti još više, tvrdi on. Postoji samo jedan način da se stane na put ovoj društvenoj pojavi, objašnjava stručnjak: odrasli, a to znači roditelji, bake i djedovi i odgojitelji moraju regenerirati psihu.
"Za nekoga je to joga, za nekoga odlazak u šumu. Važno je samo da se nekoliko sati na tjedan odvojite od ubrzanog, digitalnog svijeta", objašnjava on.
Samo tako odrasli mogu povratiti intuiciju, tj. osjećaj za to kada djetetu trebaju dati ono što traži, a kada ga, možda, treba pustiti da odradi frustraciju i otplače neko vrijeme. Samo tako dijete može naučiti što znači naći mir u sebi kako kasnije ne bi postalo "smombie".
Izvor: yumama.com
Foto: Profimedia
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Postavite djetetu jedno pitanje i provjerite kakav ste roditelj
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke