Koliko vremena vaša djeca provode pred ekranima, mobitelima, tabletima i koje su posljedice?

Ljeto je vrijeme kada je većina djece u prirodi, na igralištu s prijateljima ili na moru. No, ima i one djece koja većinu vremena borave kod kuće, odnosno čiji su „najbolji“ prijatelji mali ekrani. S obzirom na dostupnost različitih medija djeci i izloženost ekranima, najčešće pretjeranu, Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba proveli su prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima. Istraživanje pokazuje da gotovo sve obitelji s predškolskom djecom u svom kućanstvu posjeduju televizor, mobitel i računalo te da u prosjeku kućanstva posjeduju 6 elektroničkih uređaja. 85% kućanstava s predškolskom djecom ima tablet, dok 65% ima igraće konzole. Osobito problematično po djecu je kad u svojim spavaćim sobama imaju televizor (27%), računalo (8%) ili igraće konzole (5%) jer najčešće roditelji tada nemaju „kontrolu“ nad vremenom koje djeca provode pred spomenutim ekranima.

U radu s roditeljima često čujemo da se žale da „tempo života“ i obveze koje se stavljaju pred njih rezultiraju time da nisu zadovoljni količinom vremena koje provode s djetetom što potvrđuje i ovo istraživanje. Svaki treći roditelj smatra da je kvaliteta vremena kojeg provodi s djetetom narušena poslom koji nosi kući i stresom izazvanog poslom, iako većina navodi da s djetetom dnevno provede više od 4 sata. Stoga je važno da roditelji posvete pažnju kvaliteti vremena provedenog s djecom, a ne isključivo vremenu kojeg provode zajedno. Ako zajedničko vrijeme nije kvalitetno ispunjeno, ako dijete ne osjeti da mu je roditelj zaista posvećen i da je fokusiran za njega, zainteresiran za njega i njegove aktivnosti, neće imati koristi od takvog odnosa.

Koliko je preporučljivo koristiti elektroničke uređaja ovisno o dobi

Suvremene tehnologije koriste svi! Među gotovo 700 predškolaca o kojima su izvještavali njihovi roditelji nema niti jedan koji ne koristi barem jedan elektronički uređaj. S obzirom na to da su vrlo zastupljeni u životima naše djece valja istaknuti da prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Američkoj pedijatrijskoj akademiji, djeca do dvije godine ne bi trebala uopće biti izložena tehnologiji, djeca od 3 do 5 godina moraju imati ograničenja na jedan sat dnevno, a djeca od 6 do 18 godina na dva sata dnevno.

Istraživanje Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba pokazuje da je prosječno vrijeme koje djeca provedu pred ekranima od 2 do 3 sata, a s dobi djeteta povećava se i vrijeme provedeno pred ekranima. Osim toga, istraživanje potvrđuje neusklađenost s ovim preporukama jer je gotovo 80% djece mlađe od 2 godine počelo koristiti male ekrane, dok djeca od 3 do 6 godine borave od 2 do 3,5 sati dnevno što je dvostruko više od preporučenog/dozvoljenog. Kada znamo preporuke za korištenje ekrana, posebno zabrinjava podatak da 6% predškolske djece posjeduje svoj mobitel, a čak 4,2% djece posjeduje vlastiti mobitel prije navršene četvrte godine! Ionako je neizbježno da su djeca izložena raznim ekranima, stoga bi bilo dobro da ih roditelji dodatno ne potiču na njih kupnjom vlastitog mobitela u dobi kada im mobiteli zaista nisu potrebni.

Kada govorimo o ekranima, često se javlja kontradiktorna situacija. Roditelji se žale da im djeca previše vremena provode pred ekranima, a s druge strane im sami omogućavaju vrijeme pred njima. Razlozi tome su, kako roditelji sami navode, zabava (50%), učenje (33%) te socijalizacija djece (7%). Značajan podatak za nas stručnjake je što polovica roditelja ne zna procijeniti jesu li elektronički uređaju štetni ili korisni za njihovu djecu te se nadamo da će im ovaj članak i podaci koje u njemu iznosimo biti od koristi da donesu zdravu vlastitu procjenu i s obzirom na to se postave prema izloženosti djece ekranima, odnosno da će im pomoći u osvještavanju vlastitih ponašanja. Vrlo rizični roditelji su oni koji nastoji zaokupiti pažnju djeci elektroničkim uređajima (56%). Ti roditelji kasnije najčešće imaju poteškoća u uspostavljanju autoriteta, izvršavanju obaveza od strane djeteta te postavljanju granica.

Odabir sadržaja

Kako bi roditelji mogli utjecati na djecu više od sadržaja koji djeca prate putem malih ekrana, važno je da postave pravila vezana uz korištenje elektroničkih uređaja te da jasno odrede što dijete smije, a što ne smije gledati. Jer istraživanje ukazuje na to da čak četvrtina roditelja ne postavlja pravila vezana za ekrane ili postavljaju pravila samo za neke od njih. Pokazalo se da se pravila odnose najčešće na dozvoljeno vrijeme korištenja i boravka pred nekim od ekrana. Neki roditelji čak nagrađuju dijete dodatnim minutama pred ekranom, a neki kažnjavaju dijete ukidanjem minuta pred malim ekranima. Izostaje postavljanje pravila vezanih za sadržaj koji dijete gleda/koristi, što je puno važnije od ukupnog vremena. S obzirom da roditelji ne mogu uvijek biti prisutni korištenju suvremene tehnologije/malih ekrana važno je da budu upoznati sa sadržajem kojem je dijete izloženo te da povremeno prate aktivnosti djeteta i sadržaje, da razgovaraju o sadržajima koje dijete prati, osobito o onim neprimjerenim, da zajedno odrede sadržaj i/ili igre koje dijete možete gledati/igrati, da pouče svoju djecu o korištenju elektroničkih uređaja, da zajedno sudjeluju u igri ili nekoj drugoj aktivnosti koje uključuju male ekrane, a ukoliko je potrebno, važno je da roditelji osiguraju i programe koji prate aktivnosti djeteta i koji blokiraju neprimjerene sadržaje.

Više i konkretnim podacima i rezultatima možete pročitati na stranici Hrabrog telefonawww.hrabritelefon.hr

Tekst: Ivana Dolovčak, mag. soc. rada; Savjetovalište Snaga obitelji, Hrabri telefon Foto: Profimedia