Promjene, škola, svakodnevica

Velike promjene koje se događaju u obitelji (polazak u vrtić ili u školu, dolazak nove bebe, razvod roditelja, gubitak člana obitelji...) predstavljaju stres za cijelu obitelj. Osim toga, postoje i neki događaji koji utječu samo na dijete. Ponekad su to sitnice koje roditelji i ne primjećuju, a one dijete zbunjuju ili uznemiruju (na primjer, kad nešto sazna ili pogrešno razumije).

Djetetu školskog uzrasta stresne su i školske obveze (redovito učenje, ocjenjivanje, povremene ili kontinuirane teškoće u praćenju gradiva, otpor prema pojedinim predmetima ili nastavnicima), vaša očekivanja i dokazivanje (sebi, vama, vršnjacima, nastavnicima), pritisak vršnjaka (od iskušenja da napravi nešto nedopušteno, a izazovno, pa do toga da se otvoreno izjasni o svojim osjećajima). Stres može biti uzrok bolova u trbuhu, glavobolje, tikova, mucanja, noćnih strahova, griženja noktiju...

Pokazatelji da je dijete pod stresom

Pokazatelji da je dijete pod stresom različite su vrste nerealnih strahova, potištenost, poricanje ili „zamrzavanje“ emocija, pasivnost i osjećaj bespomoćnosti, agresivno ponašanje, stalan osjećaj umora ili dosade. Nasuprot tome, neopterećeno dijete po svojoj je prirodi opušteno. Pokazuje zanimanje za okolinu, lako se koncentrira, ne gubi kreativnost i radoznalost.

Razmišlja svojom glavom, bori se za svoje stavove i ostaje kreativno i u odrasloj dobi. Ovisno o njegovu uzrastu, dijete možete naučiti da samostalno radi neke od mentalnih vježbi koje ga mogu osloboditi tereta stresa, dok neke možete primjenjivati zajedno.

Smijanje kao lijek. Pokušajte natjerati svoje dijete na smijeh. Čak je i bezrazložno golicanje jako djelotvorno. Smijte se na silu ili glumite smijeh sve dok se ne pojavi pravi. Zahvaljujući mišićima koji se na ovaj način pokreću, smijanjem se cijelo tijelo puni energijom.

Zatezanje. Predložite djetetu da leg­ne na pod s rukama pruženim pokraj tijela. Recite mu da podigne desnu nogu i zategne je što više može, kao da je od željeza. Neka ostane u tom položaju dok vi izbrojite do 10. Zatim neka opusti nogu, pa neka istu vježbu ponovi lijevom nogom. Već poslije nekoliko minuta osjetit će se ugodnije i sigurnije. Na isti način neka zategne mišiće ruke, tj. ispruži ruku i jako je zategne, ostane u tom položaju dok vi izbrojite do deset. Poslije toga neka opusti desnu ruku i ponovi vježbu lijevom rukom.

Ružna grimasa. Predložite djetetu da napravi najružniju moguću grimasu. Zatezanje mišića čela, obraza, lica i vrata omogućit će mu da sve ove mišiće i opusti, čim prestane s grimasom lica. Važno je da izraz grimase drži dok izbroji do 5, a zatim da grčenje i opuštanje lica naizmjenično ponovi nekoliko puta.

On-off gumb. Objasnite djetetu da, kao što elektronički uređaji (računalo, televizor i sl.) i ljudi u sebi imaju svoj on-off gumb. Takav gumb ima i dijete, može ga uključiti ili isključiti kad poželi. U trenutku kada mu se događa nešto ugodno, neka se sjeti uključiti on gumb da bi upilo što više tog ugodnog, a kada se događa nešto što ne želi ili mu ne odgovara, neka uključi svoj off gumb da bi se zaštitilo od tog negativnog.

Disanje 3-3-3. Recite djetetu da duboko diše i da pritom, dok udiše broji do tri, dok drži zrak u plućima, također neka broji do 3 i dok izdiše jednako tako neka broji do 3. Odrasli ovu vježbu mogu raditi, ali brojeći do 4 ili po principu 4-5-4, ali je za djecu prava mjera 3-3-3. Jedna od vježbi disanja je i ponavljanje prilikom udisanja i izdisanja, primjerice: udišem radost, izdišem bijes. Izaberite ono što je u određenom trenutku poželjno: spokoj – strah, mir – nemir, pozitivno – negativno, svjetlost – tamu...

Vođena fantazija. Predložite djetetu da legne pokraj vas dok mu vi umirujućim glasom sporo govorite, tj predlažete da zamisli kako se nalazi na nekom lijepom mjestu (u šumi, na plaži...) i kako zajedno šećete. Ne zaboravite detalje kao što su boje, mirisi, zvukovi... Cilj ove vježbe je preusmjeriti misli sa stresnog događaja na neke druge, opuštajuće sadržaje. Dijete starije od 7 godina može to razumjeti, pa mu objasnite da ovu vježbu radi kad god poželi da se malo odmori ili opusti.

Jastuk za bijes. Jedan jastuk u svom stanu namijenite za bijes. Svaki put kada dijete ili bilo tko drugi u vašoj obitelji osjeti bijes, ima pravo na ovaj jastuk vikati, bacati ga, udarati njime o zid, psovati ga... Pražnjenje energije na ovaj način omogućuje djetetu rasterećenje od nagomilanog stresa i negativnih emocija, umjesto da ih zadržava i potiskuje u sebi.

Zrcalo. Zamolite dijete da stane pred zrcalo i gledajući se u njemu kaže samo sebi sve lijepo što poželi ili što bi voljelo da mu netko drugi kaže. Ako mu je lakše hvaliti sebe bez ičije nazočnosti, važno je da mu to omogućite.

Nepomično stajanje. Predložite djetetu da stane i ostane u nepomičnom položaju što dulje može izdržati. Budući da je za ovu vježbu potreban napor, možete se natjecati tko će dulje izdržati. Dugotrajno stajanje u istom, nepomičnom položaju omogućuje opuštanje kronične napetosti i jačanje tetiva. Ova vježba utječe na spontano uspravno držanje tijela, uravnotežuje disanje, opušta živce, poboljšava rad unutarnjih organa.

Prisutnost. Iako vježbe svjesnosti ili prisutnosti primjenjuju odrasle osobe prilikom odvikavanja od štetnih navika (primjerice, pušenja) jer služe za osvještavanje pokreta koji su postali automatski, kada se koriste kod djece, one imaju drugačije efekte. Naime, djeca žive u svom vremenu, često su zanesena i nesvjesna okruženja. Prizemljenje se postiže ako kažete djetetu da svoje pokrete razdijeli na što više pojedinačnih koraka: „Kad kreneš u šetnju, hodaj lagano, pažljivo, prisutno. Gledaj oko sebe paž­ljivo, kao da sve vidiš prvi put: drveće, kuće, ljude. Vidjet ćeš da je sve mnogo ljepše nego prije, mnogo življe. Slušaj. Upijaj sve zvukove: uličnu vrevu, glasove, najpreciznije što možeš.“ Slične vježbe prisutnosti dijete može raditi i prilikom drugih aktivnosti.

Tuširanje. Svaki put nakon teškog dana priuštite djetetu, ali i sebi, tuširanje ili odmaranje u kadi napunjenoj toplom vodom. Voda opušta, pruža osjećaj regeneracije. Starijoj djeci učinak vode možete pojačati predlažući im da zamisle kako iz tuša izlaze zlatne kapi koje ih dodatno liječe ili imaju čarobnu moć da isperu sve nepotrebno što se dogodilo tijekom dana.

Tišina. Kao i na odrasle, i na djecu tiho okruženje djeluje iscjeljujuće. Eliminirajte sve one uobičajene zvukove koji čine svakodnevicu (televizor, telefon, glasan govor...) i izaberite tišinu ili neku laganu, opuštajuću glazbu koja će se jedva čuti u pozadini.

Trčanjem, hodanjem, plivanjem, plesanjem i vožnjom bicikla u organizam se unosi veća količina kisika, što potiče cirkulaciju, poboljšava rad srca i doprinosi općem zdravstvenom stanju. Iako nisu mentalne, nego fizičke, i ove aktivnosti opuštaju dijete.

Vaše dijete je pod stresom, bez obzira na to koliko se vi trudite da bude drugačije. Stres je sastavni dio odrastanja, kao što je sastavni dio života odraslih. Ipak, vježbanjem se potiče unutarnja higijena i postiže opuštenost uma, tijela i duha. Zato podučite svoje dijete vježbama koje će unaprijediti njegovo zdravlje i pružiti mu osjećaj unutarnjeg mira i harmonije.

Jelena Holcer, pedagoginja

Tekst preuzet s: www.sensaklub.hr

Foto: Profimedia