Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta

U izdanju Mozaik knjige izašao je reprint djela "Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta" (Lawrence E. Shapiro) koja vam svakako treba dospjeti u ruke jer u mnogome olakšava zahtjevni put roditeljstva i pomaže u želji da svome djetetu omogućimo što sretniji početak i zdrave emocionalne temelje. U knjizi postoje provjere i testovi koji pomažu roditeljima ocijeniti koliko su uspješni u razvijanju djetetove emocionalne inteligencije.

Naučite dijete kako će:

- Naći i zadržati prijatelje.

- Surađivati u skupini.

- Uspješno se izražavati i slušati.

- Steći samopouzdanje.

- Suosjećati s drugima.

- Izvršavati obaveze.

- Rješavati sukobe.

- Suočiti se s teškoćama.

Male stvari koje puno znače

U jednom detroitskom predgrađu dva su dječaka odlučila svoju razmiricu, umjesto tučnjavom na školskom igralištu, riješiti razgovorom u učionici, uz pomoć učenika iz razreda kao posrednika. Sva su trojica sedmogodišnjaci. U bolnici na Floridi desetogodišnjakinja čeka kemoterapiju i razdragano se smije gledajući kako se medicinska sestra i bolničar odjeven kao klaun prskaju vodenim pištoljima. U Los Angelesu jedan se otac igra lovice sa svoje troje djece. Igre mu je preporučio školski psiholog kao način izbjegavanja obiteljskih sukoba. Nakon dva tjedna prepirke su prestale.

Opisane situacije rezultat su obuke u emocionalnom i društvenim vještinama, koju mnogi smatraju revolucijom u dječjoj psihologiji. U stotinama škola širom zemlje u kojima se primjenjuje posredovanje djece u razmiricama među vršnjacima, znatno se smanjila potreba za pozivanjem roditelja i kaznama, a i nasilja je sve manje. Na bolničkim odjelima često se mogu vidjeti klauni kako nasmijavaju djecu, jer poznato je da humor ne samo olakšava djeci boravak u bolnici nego i jača imunološki sustav i ubrzava ozdravljenje. Pokazalo se da kooperativne igre, u kojima svi dobivaju ili svi gube, poboljšavaju odnose u obitelji i znatno smanjuju količinu ljutnje i agresivnosti među djecom.

Ova će vam knjiga pomoći da svoju djecu naučite sličnim aktivnostima i igrama kako biste poboljšali njihove emocionalne i društvene vještine, odnosno njihovu emocionalnu inteligenciju ili EQ kako to psiholozi danas nazivaju. Iako je sam izraz „emocionalna inteligencija“ razmjerno nov, ja već više od dvadeset godina na taj način djeci pomažem u rješavanju njihovih problema, kao i mnogi drugi dječji psiholozi širom zemlje. Pokazalo se da svladavanje vještina emocionalne inteligencije može pomoći svoj djeci, a ne samo onoj koja nam dolaze s određenim problemima. Došli smo do zaključka da je EQ barem jednako toliko važan kao i IQ. Psihološka istraživanja pokazuju da su djeca koja su svladala vještine emocionalne inteligencije vedrija, samopouzdanija i uspješnija u školi. Što je još važnije, te vještine pomažu djeci da izrastu u odgovorne i produktivne osobe.

Zašto je nužno djecu poučavati emocionalnim vještinama

Skeptici se pitaju zašto je djecu potrebno poučavati emocionalnim vještinama. Oni polaze od pretpostavke da je proces razvijanja emocija kod djece nešto sasvim prirodno. Odgovaramo im da je nekoć doista bilo tako, no danas živimo u promijenjenim okolnostima.

Mnogi znanstvenici smatraju da su se ljudske emocije razvile prije svega kao mehanizam preživljavanja. Strah nam pomaže da se ne ozlijedimo i da izbjegnemo opasnost. Ljutnja nam pomaže da prevladamo prepreke u postizanju cilja. Povezujući se s drugim ljudima, tražimo zaštitu u skupini kao i mogućnost da se razmnožavamo i tako osiguramo opstanak vrste. Tuga zbog gubitka voljene osobe pokazuje našu želju da nam se ta osoba vrati, ali naša žalost u isto vrijeme može privući neku drugu osobu koja će zamijeniti onu koja nas je napustila.

No dok su emocije našem primitivnom pretku pomagale u prilagodbi, moderno industrijsko društvo pred nas je stavilo izazove koje priroda nije predvidjela. Ljutnja, primjerice, još uvijek ima važnu ulogu u našem emocionalnom sklopu, ali priroda nije mogla predvidjeti prometne gužve, gledanje televizije i igranje videoigara, situacije u kojima se ljutnja isuviše lako rasplamsa. Jednako, u našem evolucijskom razvoju nije bilo predviđeno da će desetogodišnjak moći iz pištolja pucati u prijatelja jer ga je uvrijedio.

Psiholog iz Seattlea Michael Norden uvjerava nas da su moderna vremena veliko iskušenje za naše emocije i da su u određenoj mjeri u nesuglasju s njihovom evolucijskom svrhom. On tvrdi:

Većina ljudi danas više ne živi u zajednicama od stotinjak nastambi, kao što su živjeli naši preci iz kamenoga doba, nego u vrevi velikih gradova koji čine globalno selo s gotovo šest milijardi stanovnika. Nagomilani stresovi modernog života pokrenuli su lavinu depresije, tjeskobe i nesanice te donijeli raznovrsne nedaće poput pretilosti i raka. Terapiju (za napaćene emocije) uglavnom si prepisujemo sami, a to može biti bilo što, od kofeina do kokaina; gotovo i nema osobe koja je ostala pošteđena.

Poučavajući djecu emocionalnim i društvenim vještinama kojima se bavi ova knjiga nadoknadit ćete im ono što im priroda više ne može pružiti i odgojit ćete djecu koja će se lakše nositi s emocionalnim pritiscima modernoga doba. Ako su zbog preopterećenosti i užurbanosti vaša djeca postala sklona ljutnji i bijesu, možete ih naučiti kako da prepoznaju i kontroliraju te osjećaje. Ako je, zbog čestih preseljenja i vašeg straha za njihovu sigurnost, djeci ograničen boravak na otvorenom i druženje s vršnjacima, možete ih poučiti društvenim vještinama koje će im pomoći da pronađu i zadrže prijatelje. Ako je dijete uznemireno zbog vašeg razvoda ili novog braka, ako je tjeskobno u novim situacijama ili zanemaruje školu, možete ga poučiti određenim vještinama emocionalne inteligencije kako biste mu pomogli da se suoči s tim teškoćama koje su sastavni dio odrastanja i da ih uspješno prevlada.

Promijenite mozak svojeg djeteta

Ono što vašu ulogu u djetetovu emocionalnom odgoju čini osobito zanimljivom i važnom jest mogućnost da doslovno promijenite kemiju njegova mozga, odnosno da ga naučite da samo upravlja radom svojeg mozga. Emocije nisu apstraktne pojave koje definiramo uz pomoć psihologa, one su zapravo vrlo stvarne. Javljaju se u obliku određenih biokemijskih tvari koje proizvodi mozak i na koje tijelo reagira.

Većina nas nerado o emocijama misli kao o kemijskim reakcijama, ali dovoljno je sjetiti se što se događa kad popijemo neko alkoholno piće ili nekoliko šalica kave. Možda toga i niste svjesni, ali i hrana koju jedete utječe na vaše emocije preko kemijskih reakcija. Hrana koja nam poboljšava raspoloženje, poput čokolade i sladoleda, potiče mozak na proizvodnju serotonina i endorfina, biokemijskih tvari koje naš mozak povezuje s osjećajem dobrog raspoloženja. To je razlog zbog kojega osjećamo potrebu za takvom hranom kad smo tužni.

No nije nužno nešto unijeti u organizam kako bismo proizveli biokemijske ekvivalentne emocija. Polazna pretpostavka ove knjige jest da svoju djecu možete poučiti kako da promijene biokemiju svojih emocija i tako im pomoći da postanu prilagodljivija, smirenija i, ukratko, sretnija.

Osmijeh kao lijek

Serotonin je samo jedna od kemijskih tvari, takozvanih neurotransmitera, koji djeluje na naše emocionalne reakcije tako što prenose emocionalne poruke iz mozga u razne dijelove tijela. O serotoninu se puno govori u posljednjih deset godina zbog njegova pozitivnog učinka na stres te uloge koju ima u liječenju depresije, opsesivno-kompulzivnih poremećaja i drugih psihičkih poremećaja (lijekom Prozac). No psihijatar Michael Norden u svojoj knjizi Beyond Prozac tvrdi kako i sami možemo naučiti svoj mozak da proizvodi serotonin, zdravijom prehranom, tjelovježbom i dovoljnom količinom spavanja (istraživanja pokazuju da pola Amerikanaca ne spava osam sati dnevno, koliko je potrebno za pravilno funkcioniranje organizma).

Serotonin djeluje na mnoge tjelesne funkcije (tjelesna temperatura, tlak, probava i san samo su neke od njih) te stoga ima vrlo važnu ulogu u djetetovu emocionalnom životu. Sprečavajući preopterećenost mozga, možete djetetu pomoći da se bori sa svim vrstama stresa. Povećane količine serotonina smanjuju agresivnost i impulzivnost. Je li moguće da je za njegovu proizvodnju dovoljan smiješak? Upravo to tvrde Robert Zajonc i njegovi suradnici. Kad se smiješimo, stežu se limfni mišići, što smanjuje brzinu protoka krvi. Pritom se snižava temperatura krvi, a time i temperatura mozga te se potiče proizvodnja serotonina. U pravu smo, dakle, kad djeci govorimo da će im se sve činiti ljepše ako se nasmiješe. Male stvari puno znače.

Trikovi, vještine, navike i igre:

Recept za visok EQ

Najnovija dostignuća u neuroanatomiji i razvojnoj psihologiji stavljaju pred roditelje brojne mogućnosti da pomognu svojoj djeci u postizanju visokog EQ-a, a nadamo se da ćete u ovoj knjizi pronaći neke korisne savjete i ideje. Neke od tih ideja nazivam trikovima – to su jednostavni načini trenutnog djelovanja na promjenu u ponašanju djece. Na primjer, kad radim s djecom koja su sklona tučnjavi, poučavam ih takozvanom „kornjačinom načinu“. Takav je bio slučaj sa Samom, sedmogodišnjakom koji bi se bar jednom na dan s nekim potukao na igralištu. Samu sam savjetovao da, sljedeći put kad osjeti potrebu da se potuče, zamisli da je kornjača koja se povlači u svoj oklop. Ruke mora držati uz tijelo, stopala skupljena, a bradu prema prsima. Tako treba stajati dok ne nabroji do deset, duboko dišući.

Mala djeca opisani postupak doživljavaju kao igru, no zapravo se radi o psihološkom triku. Držeći noge i ruke skupljene, Samu nije zgodno nekoga udariti. Brojeći do deset i duboko dišući, šalje poruku mozgu da smanji proizvodnju kemijskih tvari koje izazivaju agresivnost (katekolamini) i koji ga potiču da se potuče (gotovo je nemoguće potući se s nekim koga ne gledamo).

U ovoj knjizi pronaći ćete i savjete o tome kako svoje dijete možete poučiti emocionalnim i društvenim vještinama. Da bi se naučile te vještine potrebno je vrijeme i vježba, ali kad se jednom steknu, one postaju dio nas. Jedna od vještina koju djeca lako uče je, primjerice, čitanja izraza lica, pokreta i gesta. Budući da su istraživanja pokazala kako se gotovo 90 posto emocionalne komunikacije odvija neverbalnim putem, ta vještina može uvelike povećati djetetovu sposobnost da pravilno shvati tuđe osjećaje te da na njih prikladno odgovori.

Ostali savjeti odnose se na razvijanje navika koje će povećati djetetovu emocionalnu inteligenciju. Na primjer, tehnike relaksacije i zamišljanja slika kao način prevladavanja boli mogu imati trajan pozitivan učinak na život vašeg djeteta. Te tehnike ne samo da odvraćaju pozornost djeteta od boli nego i stimuliraju proizvodnju prirodnih analgetika u njegovu organizmu. One također snižavaju tlak i stimuliraju centre u mozgu koji aktiviraju imunološki sustav.

Većina trikova, vještina i navika o kojima se govori u ovoj knjizi predstavljaju se kroz igre i druge vidove zabave. Anna Freud, kći Sigmunda Freuda, a i sama poznati dječji psihoterapeut, držala je kako je igra „posao djece“. U svom radu uvijek sam imao na umu tu misao vodilju te djecu poučavam emocionalnim i društvenim vještinama kroz zabavu i igre. Igre su osobito prikladne za poduku u vještinama emocionalne inteligencije jer su djeca uvijek voljna započeti igru iznova. Kroz igru djecu možemo naučiti novim načinima mišljenja, osjećanja i postupanja, a sudjelujući u igrama postajemo sastavni dio njihova emocionalnog razvitka.

Želite li iskušati igre i aktivnosti koje se predlažu u ovoj knjizi, trebate samo tri stvari: vrijeme, zainteresiranost i želju da uživate u izazovima odgoja djece. To su osnovni preduvjeti za podizanje djeteta s visokim EQ-om. Sretno!

Nagradna igra za najbrže!

Želite li postati vlasnik/vlasnica primjerka ove zanimljive knjige, što prije pošaljite svoje podatke na naš e-mail: urednistvo@roditelji.hr s naznakom "Emocionalna inteligencija". Prve dvije osobe koje pošalju mejl, osvajaju po jednu knjigu koja im stiže na kućnu adresu. Sretno!

Dobitnice knjiga su: Gabrijela Rihter iz Zagreba i Maja Premužak Draganja iz Splita. Čestitamo!

Tekst: Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta, Mozaik knjiga

Foto: Profimedia