Koliko ste se puta našli u situaciji da vam majka ili baka govori kako trebate postupiti sa svojim djetetom i kako je bilo prije? Uglavnom vam to ide na živce, ali katkad možda i sami pomislite da biste trebali biti manje opterećeni, opušteniji. S druge strane, ostaje činjenica da su njihovi savjeti uglavnom izvučeni iz konteksta jednog vremena u kojem je cjelokupan životni stil bio drukčiji, u kojem su ljudi imali više vremena i drukčiji pogled na život.

I iako se sasvim slažete kako bi prije svega bilo bolje da ste više sa svojim djetetom, to nećete moći izvesti. Vi ste suvremena žena, koja radi jednako koliko i muškarac, a kad se tomu pribroji posao domaćice (čast iznimkama među muškarcima), žene rade i više nego muškarci. Kako, dakle, biti majka poput naših majka i baka? Nikako. Mi živimo u rascjepu između ostataka tradicionalne obitelji u kojoj žena ima ustaljenu ulogu i uspostavljanja suvremene obitelji u kojoj se žena i muškarac jednako brinu za financije i vlastite karijere. Jasno je da savršeno majčinstvo u percepciji današnjeg društva uključuje mnoštvo unutarnjih proturječja.

Majčinstvo se podupire tek deklarativno

Zanimljiv komentar dala nam je prof. dr. sc. Vesna Vidović iz zagrebačke Poliklinike A.B.R., koja se svakodnevno suočava s problemima moderne obitelji. “Zbog opće nesigurnosti u suvremenom društvu, promijenjenog položaja žene i činjenice da se od žena očekuje da imaju zanimanje i karijeru, događa se da u načelu žene danas kasnije rađaju.

Suvremeno društvo majčinstvo podupire samo deklarativno”, kaže profesorica Vidović te objašnjava kako se suvremenim majkama može dogoditi da ih majčinstvo udalji od karijere te da imaju osjećaj kako je njihov osobni život u drugom planu. Ako takav osjećaj potraje, rađa se nezadovoljstvo i ozbiljni problemi zbog kojih pati cijela obitelj. S druge strane, majke koje puno rade jednako su nezadovoljne jer ne stignu biti s djetetom koliko bi htjele.

“Prezaposlene majke osim umora imaju i osjećaj krivnje, a mogu biti i ‘opasne za okolinu’ zbog lošeg raspoloženja”, tvrdi Vesna Vidović. Istodobno, majčinstvo je još uvijek snažan instinkt u ženama. One i danas uživaju u majčinstvu, ali zahtjevi koji se postavljaju pred njih bili su nezamislivi našim majkama i bakama.

Promjena u brizi za zdravlje djece

S druge strane, današnjim je ženama nezamislivo živjeti u vremenu u kojem nije bilo suvremene medicine ni tehnologije i uvjerene su da im ona pomaže u kvalitetnijoj brizi za dijete. Svaku dilemu u vezi s djetetom počnu rješavati klikom na internetske forume i druge stranice, a nekadašnji “Doktor u kući” zamijenjen je tisućama savjeta za bolje i brižnije roditeljstvo. U razgovoru s dopredsjednicom Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, varaždinskom pedijatricom dr. Mirjanom Kolarek Karakaš, dobili smo sjajan uvid u to što se dogodilo kada je internet preuzeo ulogu provjerenog savjetnika suvremenih majki.

“Dostupnost interneta čini roditelje lažno sigurnima, a ujedno i pretjerano plašljivima zbog nedostatka temeljnog znanja medicine.

Svima su dostupne informacije o najmodernijim metodama dijagnostike i najsuvremenijim načinima liječenja, a s druge strane dobar dio roditelja nije u stanju riješiti najbanalnije prehlade svojeg djeteta, crvenilo pelenskog područja i povišenu temperaturu ili provesti dijetalni režim prehrane kod poremećaja probave”, svjedoči dr. Kolarek Karakaš, dodajući kako danas majke djecu često vode liječniku prerano i “za svaki slučaj”, kako same kažu.

Mama zna najbolje

Najočitiji primjer proturječja prouzročenog stalnim pristupom informacijama jest upravo preveliki strah za dijete i njegovo zdravlje. Često pedijatar mora smirivati vidno uznemirene majke, koje bi uvijek radije izložile dijete suvremenim pretragama i tako “učinile sve što mogu”.

“Suvremena medicina ima prednosti i nedostataka. Prednosti nisu upitne, o nedostacima govorimo manje. Svima je poznata štetnost rendgenskog zračenja i CT-a. Zračenja nema u slučaju pretrage magnetskom rezonancijom i ultrazvukom, ali ne možemo sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da su te pretrage bez štetnog utjecaja na dječji organizam.

Budućnost će pokazati. Činjenica je da je više puta teško uvjeriti roditelje da neka pretraga za njihovo dijete nije nužna”, tvrdi dr. Kolarek Karakaš te naglašava da je ključno povjerenje roditelja u pedijatra kao osobu koja je mnogo stručnija od Googlea.

Koliko god majke danas bile samosvjesne i obrazovane, čini se da se valja vratiti korak unatrag i prihvatiti da pedijatri ipak znaju dati najbolji savjet vezan uz brigu za zdravlje djeteta. Jednako tako, dok farmaceutska industrija prati trendove suvremene medicine te ima lijek ili sredstvo gotovo za svaku bolest ili simptom, možda bi korak u prošlost i vraćanje trikovima naših baka za neke manje zdravstvene probleme još uvijek bio najmanje stresno rješenje. Međutim, malo nas je još u vezi s narodnom predajom, a ljekarne su posvuda.

Vrli novi svijet

U konačnici se teza da je danas teže biti majka nego prije trideset godina pokazala točnom. Jednako tako, teže je biti otac. Dijete danas odrasta u svijetu koji je tehnološki mnogo napredniji, ali čini se da smo, da bismo do toga došli, ono vrijeme koje znači novac potpuno rasprodali.

Time nismo zakinuli samo vlastite živote nego smo pomogli u kreiranju novog svijeta za koji teško možemo pripremiti djecu. Koliko nam god bilo lakše baciti jednokratne pelene u smeće nego prati i glačati platnene, hoće li nam biti lakše štititi dijete od svih vanjskih utjecaja suvremenog svijeta?

“Pampers, perilica, sušilica, suđerica, mobitel, internet, auto, avion... tehnička su dostignuća pozitivna, ali potpuna društvena nesigurnost, neizvjesnost na radnim mjestima, silne nepravde, raslojavanja na nezamislivo bogate i nezamislivo siromašne, moralno posrtanje – sve to daleko premašuje pozitivne strane tehnološkog napretka. Nažalost”, jasna je profesorica Vidović.

Jedino što nam preostaje jest, kao i uvijek, majčinski dati sve od sebe. Naći mjeru u svemu i šibati dalje kroz život. A onda navečer, kad mrtvi umorni legnemo na krevet pokraj svog djeteta i pogledamo ga – u sebi ćemo čuvati osjećaj potpuno jednak onome koji su imale naše majke, bake i prabake. I to će uvijek biti tako.

Tekst: Korana Serdarević

Foto: Profimedia