Pedijatrijska infektologinja iz Zarazne bolnice: Bolest zimskog povraćanja slična je trovanju hranom

Zima je sezona prehlada, gripe i bolesti dišnih puteva, ali budući da su djeca puno više u zatvorenim prostorima nego u toplijim godišnjim dobima, u kolektivima se mogu pojaviti i gastrointestinalne bolesti od kojih je najčešći rotavirus. Simptomi gastroenteritisa kojem je uzrok norovirus mogu se zamijeniti za trovanje hranom, a među sličnim bolestima su i infekcija salmonelom i stafilokokom. Ova tema posebno je važna uoči blagdana kada se i priprema puno hrane koja često i stoji vani.

Kako se prenosi norovirus?

"Bolest se većinom dobiva tako što osobe jedu hranu ili piju vodu koja je zagađena uzročnikom, a s obzirom da je virus strašno otporan (čak i na kloriranje!) možete se zaraziti čak i plivanjem u bazenu u kojem je bila zaražena osoba. Također, i nakon prebolijenja bolesti je moguće asimptomatsko širenje virusa", kaže.

Kako se prenosi salmonela?

Salmonela je jedan od najčešćih bakterijskih uzročnika proljeva. Dr. Lorna Stemberger Marić pojašnjava da se ova bakterija većinom prenosi nedovoljno termički obrađenim mesom (peradi, goveda...) i jajima, ali i sekundarni prijenos preko kontaminiranih površina (npr. režemo zaraženo sirovo meso pa ne operemo daske/noževe) je moguć tako da često ne moćemo točno identificirati izvor zaraze.

Također, salmonele se također mogu unijeti i neopranim rukama osobe koja ih izlučuje (bolesna osoba ili asimptomatski kliconoša) i radi s hranom.

Koliko traju simptomi salmonele?

"Tipičan klinički tijek infekcije salmonelom je sličan kao i kod drugih crijevnih infekcija, nešto češće s visokom vrućicom i drugim općim simptomima (posebice u početku bolesti), grčevima u trbuhu, zelenkasnim proljevastim stolicama, ponekad i s primjesama krvi.

Bolest obično traje dva do sedam dana, s tim da vrućica traje jedan do tri dana, a proljev ipak nešto duže. Kao i većina crijevnih infekcija, to je u principu samoograničavajuća bolest, što znači da prolazi sama od sebe te nije potrebno nikakvo specifično liječenje", kaže liječnica.

Davanje antibiotika čak produljuje izlučivanje bakterije u stolici, ali se mora dati kod rizičnih skupina bolesnika (stariji, mala dojenčad, imunokompromitirani) ili kod pojave neke od komplikacija bolesti.

I većina ostalih bakterijskih otrovanja hranom događa se na jednak način, to jest umnažanjem uzročnika u namirnicama ili jelima, uglavnom stajanjem hrane izvan hladnjaka nekoliko sati na sobnoj temperaturi.

Stafilokok

Pedijatrijska infektologinja ističe da se norovirusna infekcija možda lakše i češće nego sa salmonelozom može zamijeniti sa stafilokoknim gastroenteritisom.

"Staphylococcus aureus se može naći na koži/ranicama/sluznici nosa ljudi koji pripremaju hranu. Kada dospije u hranu stafilokok stvara toksin otporan na temperaturu, koji se kasnijom termičkom obradom ne može uništiti te unatoč kuhanju dovodi do obolijevanja. Ova bakterija je problem naročito ljeti, npr. poznate su mini epidemije iz sladoleda", objašnjava.

Simptomi stafilokoknog gastroenteritisa

Bolest tipično počinje jako naglo, i to nakon kratke inkubacije od samo dva do tri sata. Javljaju se strašna mučnina, bolovi u trbuhu i povraćanje koje dominira kliničkom slikom, dok temperatura i proljev uglavnom nisu jako izraženi. Iako bolest traje kratko, samo jedan do dva dana, često je potrebna parenteralna rehidracija zbog intenziteta povraćanja i nemogućnosti peroralnog unosa.

Liječenje norovirusne infekcije, kao i zapravo svih crijevnih infekcija je većinom simptomatsko i suportivno - što znači održavanje normalne hidracije.

Rotavirusi najčešći uzročnici crijevne infekcije kod djece

"Virusi su češći uzročnici zimi, no viđamo ih i tijekom cijele godine. U prvom redu to su norovirusi, rotavirusi, znamo imati i adenoviruse te rjeđe astroviruse i druge. Oni se svi prenose fekooralnim putem, znači preko prljavih ruku i kontaminiranih površina, ali i kontaminiranom hranom ili vodom.

"Rotavirusi su najčešći uzročnici crijevne infekcije kod djece, pogotovo mlađe od pet godina, i velik javnozdravstveni problem, no njihova incidencija ipak opada prema ljeti, kada raste učestalost bakterijskih uzročnika - salmonele i kampilobaktera te svih otrovanja hranom koja su posljedica neodgovarajućeg skladištenja, rukovanja i nedovoljne termičke obrade hrane.", kaže pedijatrijska infektologinja.

Mogu se pojaviti u svim dobnim skupinama, no ipak su najčešći u mlađoj životnoj dobi (dojenčadi i male djece) s obzirom da oni nemaju nikakvu specifičnu imunost na ove patogene. Reinfekcije ovim virusima kasnije u životu većinom uzrokuju blaže kliničke slike.

Razlika norovirus, rotavirus, adenovirus

Iako svi uzrokuju sindrom gastroenteritisa (povraćanje i/ili proljev), nekako je kod norovirusa ipak najčešće dominantniji simptom (afebrilno) povraćanje, rotavirus počinje intenzivnim povraćanjem koje se smiri nakon dan-dva pa krene febrilitet praćen obilnim proljevastim stolicama, dok adenovirusne infekcije najčešće nemaju toliko intenzivni proljev. No, naravno, sve kombinacije i varijante simptoma su moguće kod svake od ovih infekcija.

Bakterijski proljevi ipak češće krenu s visokom vrućicom koju onda prate simptomi gastroenteritisa, posebice učestale proljevaste stolice, ponekad i sa primjesama krvi i sluzi.

Klinička slika svih ovih infekcija je vrlo slična i često se ne može prema simptomima ili laboratorijskim nalazima razlikovati, te se tek pretragom i analizom stolice može postaviti specifična dijagnoza.

Zašto se rotavirusi tako često ponavljaju kod neke djece?

Kod rotavirusa je glavni način prijenosa direktan fekooralni kontakt s osobe na osobu, preko zaraženih predmeta ili čak kapljičnim putem i vrlo je zarazan. Također, može preživjeti satima na rukama i čak i danima na čvrstim površinama, kao što su igračke ili površine za pripremu hrane, što jako olakšava njegovo širenje u kolektivima. Važno je napomenuti da je moguće doživjeti više infekcija rotavirusom u toku života, čak i ako je dijete cijepljeno (nije u redovnom programu cijepljenja u Hrvatskoj, a cijepljenje ne sprječava u potpunosti zarazu već ublažava simptome bolesti). Međutim, obično će ponovljene infekcije biti manje ozbiljne i s lakšim simptomima.

Kako se liječe i mjere prevencije?

"Nažalost, specifičnog liječenja nema. Važno je spriječiti dehidraciju i nadoknaditi elektrolite koji se gube stolicom/povraćanjem. Ako je dijete blaže dehidrirano tekućina se uvijek nastoji nadoknaditi na usta. Za rehidraciju su najbolje oralne rehidracijske otopine koje osim tekućine sadrže i glukozu i elektrolite i tako bolje održavaju ravnotežu elektrolita i vode u organizmu. Ako ne žele piti te rehidracijske otopine, ne treba forsirati, bitno je da uzimaju bilo koju tekućinu (sok, voda, čaj, juha...)", savjetuje liječnica.

Stroge dijete više nisu preporučljive jer dodatno iscrpljuju

Ako je dijete značajno dehidrirano ili povraća, tj. ne može se dobro nadoknaditi tekućina na usta, potrebna je rehidracija infuzijom u venu.

"Nekada su se preporučale stroge dijete, što je napušteno jer nije pokazalo opravdanja, dapače se dodatno iscrpljivao organizam, a nije se zaustavljao proljev. Prema današnjim preporukama stručnih društava, prehranu ne treba bitno mijenjati, uz naravno izbjegavanje jako masne ili slatke hrane ili namirnica koje “napuhuju”, gaziranih pića i sl. Kod proljeva se često preporučuju i probiotici (pogotovo Lactoabicilus rhamnosus – LGG, Sacharomyces boulardi i Lactobacillus reuteri), a postoje i neke tvari (npr. racekadotril i sl) koje se isključivo daju po preporuci liječnika", pojašnjava pedijatrijska infektologinja.

S obzirom na lagani prijenos i dugo zadržavanje na površinama ovih virusa, iznimno je važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije. Ipak, zbog visoke zaraznosti i mogućnosti kapljičnog prijenosa čak ni visoka higijenska razina ne može sasvim iskorijeniti virus, pa se infekcija javlja i ako se “jako pazi”.

Mjere prevencija proljeva

Opće mjere prevencije proljeva, pogotovo onih kod kojih se uzročnik prenosi hranom, uključuju dobro pranje ruku prije pripreme obroka, ali i nakon pripreme obroka, pravilno rukovanje sirovom hranom, redovito čišćenje radnih površina i pranje noževa nakon što smo rezali meso. Jako je važno i odgovarajuće skladištenje hrane - hrana ne smije stajati na sobnoj temperaturi satima jer može doći do umnažanja bakterija i stvaranja njihovih toksina. Također treba voditi računa o ispravnoj termičkoj obradi hrane. Ostale opće higijenske mjere poput pranja ruku posebice nakon mijenjanja pelena i slično ne moramo dodatno napominjati.

"Što se tiče liječenja, najbitnije je pratiti opće stanje djeteta, ne pretjerivati s brzinom nadoknade i količinom rehidracijskih otopina ili tekućine koju dajemo djetetu jer s obzirom da im je želudac osjetljiv često te veće količine povrate pa smo opet na početku. Kod povraćanja pokušati rehidraciju žličicu po žličicu tekućine svakih 10-ak minuta pa ukoliko vidimo da povraćanje staje možemo polako povećavati količinu", savjetuje liječnica.

Također, kod obilnih proljeva i učestalih povraćanja, pogotovo kod rotavirusnih infekcija, često vidimo da su djeca klonula zbog hipoglikemije tako da im roditelji smiju/i trebaju dati i nešto slatko (npr. komadić čokolade) za pojesti. Ove su bolesti naporne, ali su srećom kratkotrajne i samoograničavajuće te u većini slučajeva prolaze bez ikakvih komplikacija te se nekad samo treba malo strpiti jer nažalost ni liječnici nemaju čarobni lijek niti magičnu formulu koja može zaustaviti ove simptome.

Kada se javiti liječniku?

Također, doktorica Lorna Stemberger Marić ističe ako je dijete izrazito klonulo, slabije mokri, ne tolerira kroz dulje vrijeme nikakav peroralni unos i povraćanje ne staje, ima jake bolove u trbuhu, adinamično je i značajno više spava, svakako se treba javiti liječniku radi procjene stanja i potrebe za parenteralnom rehidracijom.