Sedmogodišnjeg dječaka u srijedu je na području Segeta kod Trogira ugrizla zmija otrovnica poskok, pišu hrvatski news mediji. Zadržan je na liječenju u splitskoj bolnici, ali posljednja vijest je da je stabilno.

Kako prepoznati zmije otrovnice u Hrvatskoj

Na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo tri su otrovnice, iz porodice ljutica (Viperidae): poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii), piše na službenoj web stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica).

Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa.

Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm i također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni (melanistički) primjerci.

Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja - naraste do 50 cm.

Simptomi ugriza zmije

Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično, piše HZJZ.

Kako reagirati kad dijete ugrize zmija otrovnica
Foto: Shutterstock

Što učiniti kod ugriza?

Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu.

  • Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugriženu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112, radi primanja antidota.
  • Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
  • Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta.
  • Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom.
  • Označite rub otekline na koži.

NE činite ništa od sljedećeg:

  • Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
  • Nemojte primijeniti ​​podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.
  • Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
  • Ne pokušavajte isisati otrov.
  • Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
  • Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
  • Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
  • Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, zbog rizika dodatnog ugriza, a i točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov.

Izvori: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, baza hospitalizacija