Današnja djeca doslovno odrastaju s mobitelima u rukama. Nije rijetkost vidjeti one najmanje, koji još nisu niti progovorili, da već tako dobro skrolaju po pametnim telefonima, koje im roditelji daju u ruke ne bi li kupili nekoliko minuta mira. U ranoj dobi već sama odabiru crtiće koje žele gledati na YouTubeu, a sadržaj koji se prikazuje nakon toga, može biti apsolutno neprimjeren za njihovu dob. Osim toga, mnogi mališani već u predškolskoj, a vrlo često već na samom početku školovanja dobivaju vlastite pametne telefone. I od tog trenutka bivaju izložena opasnostima, kojih njihovi roditelji, a posebice oni sami, nerijetko nisu niti svjesni – opasnostima koje stalno vrebaju u online svijetu. I baš kako je kazala Ema Ilić, učenica 3. razreda jezične gimnazije u Osijeku, 'nasilje više ne možemo izbjeći samo tako da ostanemo kod kuće kao nekada, već mu možemo biti izloženi u svakom trenutku i to preko uređaja koji nam je stalno u džepu'. Naime, Ema je samo jedna od onih koji su sudjelovali na panelu koji je organizirala tvrtka A1 Hrvatska u suradnji s Centrom za sigurniji internet u Cinestaru zagrebačkog Avenue Malla. Bio je tamo i voditelj Centra za sigurniji internet Tomislav Ramljak, zatim docentica Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Lucija Vejmelka, voditelj Odjela prevencije PU osječko-baranjske Ivan Pakšić, pedagoginja OŠ Središće Tjaša Juraković Antolić. Panel je vodila direktorica Korporativnih komunikacija A1 Hrvatske Dubravke Štefanac Vinovrški, a mi vam donosimo sve važne informacije koje su tamo izrečene.

Ponukani pandemijom i uvjetima u kojima su djeca puno više vremena provodila online, kako zbog online škole tako i u slobodno vrijeme, za početak su najavili nastavak programa edukacija o zaštiti djece u online okruženju, za roditelje učenika osnovnih škola diljem Hrvatske (svi zainteresirani mogu se prijaviti na stranicama tvrtke A1 (ovdje)). I sami statistički podatci prikupljeni na istoku zemlje, točnije u Osječko-baranjskoj županiji, pokazuju da je povećanje vremena provedenog na internetu dovelo do više negativnih posljedica. 'Za razliku od 2018. kada je prijavljeno 931 kazneno djelo počinjeno u virtualnom okruženju do 2020. ta brojka je porasla na 1429 prijava, a do rujna 2021. prijavljeno je 1083 takvih kaznenih djela. Većina je dakako počinjena korištenjem mobitela', kazao je Ivan Pakšić, voditelj Odjela prevencije PU Osječko-baranjske. Dodao je i da se te brojke u sivoj zoni, dakle slučajevi  koji niti nisu prijavljeni, penju i na deset puta veće vrijednosti. Zbog svega toga, rekao je Tomislav Ramljak, voditelj CSI, provode se razne preventivne aktivnosti ne samo u radu s djecom, već i s roditeljima. 'Naime, djeca danas uglavnom znaju puno više od svojih roditelja kad je o virtualnom svijetu riječ te tako roditelji postaju oni kojima je potrebna pomoć. Dakako, najvažnije je povjerenje i međusobna komunikacija između djece i roditelja, a ono što svi moraju u svakom trenutku znati jest da je važno dva puta promisliti, dok je dovoljno samo jednom kliknuti'.

Lucija Vejmelka savjetovala je djeci iz O.Š. Središće koja su slušala raspravu, da nikada online ne rade baš ništa što ne bi napravili i u stvarnosti. 'Ako ne biste svoju fotografiju na kojoj ste bez odjeće pokazivali nepoznatim ljudima koje susretnete na ulici, onda to nipošto nemojte raditi niti u virtualnom svijetu'. 'I zapamtite, sve ono što je jednom objavljeno online, zauvijek ostaje online i ne, radnja delete to ne može izbrisati', kazao im je Tomislav Ramljak.

Ema Ilić istaknula je da danas sve mlađa djeca podliježu raznim prevarama i manipulacijama. 'Najčešće prijetnje dolaze u obliku javljanja nepoznatih osoba na društvenim mrežama. Djeca i mladi jako vole pažnju i osjećaj prihvaćenosti pa ako smo usamljeni li tužni, takva nepoznata osoba nam na prvu može pružiti osjećaj sigurnosti. Nerijetko ta komunikacija ide dalje pa ta osoba traži neke informacije o nama, fotografije pa čak i susret. Nažalost, neka djeca će na kraju na to i pristati ni ne znajući koliko to može biti opasno. I ono najstrašnije, ovakve stvari se više događaju mlađoj djeci , od 11, 12 godina nego li primjerice meni sada. I u toj dobi, kada puno toga niti ne znamo, kada smo naivni, spremni smo napraviti sve da budemo prihvaćeni', ispričala je.

A koliko su djeca uistinu izložena štetnim sadržajima na internetu, ali i seksualnom uznemiravanja, najbolje će pokazati podatci istraživanja na srednjoškolcima u Hrvatskoj, koje je u svojoj završnoj fazi. 'U ime CSI čiji sam stalni suradnik i ispred Pravnog fakulteta, željela bih najaviti naše aktivnosti usmjerene na to da saznamo što se zapravo događa među srednjoškolcima kada govorimo o izloženosti štetnom sadržaju i seksualnom uznemiravanju djece na internetu. Nažalost, ima jako malo komparativnih istraživanja, prvo takvo istraživanje je DeShame istraživanje koje je provedeno u tri zemlje, Danskoj, Mađarskoj i UK. Mi smo to prepoznali i razvili uz veliku podršku inicijalnog DeShame tima i sad smo u završnoj fazi planiranja istraživanja te se nadamo da će biti provedeno do kraja godine. Nadamo se da ćemo za Dan sigurnijeg interneta u veljači 2022. imati vrlo korisne i zanimljive rezultate. A oni nam neće služiti samo da bismo znali što se događa u Hrvatskoj, već i da bismo planirali neke konkretne prevencijske i intervencijske aktivnosti i na koncu podigli razinu digitalne dobrobiti kod djece i mladih u Hrvatskoj', kazala je dr.sc. Vejmelka. Preventivnim aktivnostima bavi se i Tjaša Juraković Antolić, pedagoginja O.Š. Središće, koja je pričala o važnosti takvih programa s učenicima. 'Jedino tako svi zajedno možemo smanjiti kratkoročne ili dugoročne posljedice do kojih dolazi, a svi znamo da one nepovoljno utječu na mentalno i fizičko zdravlje djece', kazala je.

Primjer cyberbullinga prikazan je i u isječku interaktivne online predstave 'Abeceda interneta', koju su osmislili glumci Ana Vilenica i Tomislav Krstanović. Inspiriran je stvarnim događajem, a sve u dvorani ostavio je bez teksta. Predstavu će zahvaljujući A1 Hrvatska i CSI moći pogledati mnogi školarci diljem Hrvatske u čijim će se školama prikazivati s ciljem edukacije učenika o odgovornom ponašanju na internetu. Naime, sve je to dio strategije održivosti koju pod sloganom 'Čini pravu stvar i usvoji vještine budućnosti' provodi A1 Hrvatska. Višegodišnji je partner s Centrom za sigurniji Internet u provedbi EU projekta Make Internet Safer and Good Place i edukativnih sadržaja poput aplikacije netHELP koja sadrži materijale o sigurnom korištenju interneta, prijavu negativnih sadržaja te savjetovanje mladih. Osim toga, A1 Hrvatska potpisnik je Povelje o sigurnosti djece na internetu kojoj je cilj podizanje svijesti javnosti i roditelja te partner Dana sigurnijeg interneta kad se u školama diljem Hrvatske promiče sigurnost i odgovorno ponašanje u online okruženju.

I dok je jako važno raditi s djecom i njihovim roditeljima, jako je važno educirati i one koji rade s njima.  'Suradnja CSI i Pravnog fakulteta ostvarena je i u području sveučilišnog programa cjeloživotnog obrazovanja 'Koristi i rizici modernih tehnologija'. Riječ je visokoinformatiziranom suvremenom obrazovnom procesu s jako puno stranih predavača i stručnjaka iz Hrvatske, koji će 30 sati educirati sve one koji rade s djecom i mladima i njihovim obiteljima i tako povećati razinu njihovih digitalnih kompetencija.  Sve s ciljem da se bolje pozabave online rizicima i prevencijskim aktivnostima te na koncu dođu do digitalne dobrobiti za djecu', objavila je dr.sc. Vejmelka. 

I za kraj, Tomislav Ramljak je podsjetio na besplatnu telefonsku liniju za pomoć – help line Centra za sigurniji internet, na koju u svakom trenutku možete prijaviti neprimjereno ponašanje na internetu te zatražiti pomoć. Broj te linije jest 0800 606 606! Ilegalan sadržaj pak u svakom trenutku možete poslati putem njihove anonimne linije - hot line (ovdje).


* Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska