Iako se ova bolest još naziva i 'bolest poljupca' jer se prenosu putem sline, poljubac nije jedini način na koji se osoba može zaraziti. Infektivna mononukleoza je virusna zarazna bolest koju uzrokuju virusi Ebstein-Barr (EBV) i citomegalovirus (CMV).

Osoba se može zaraziti prilikom bilo kojeg kontakta sa zaraženom slinom, npr. pijenjem iz iste boce ili čaše nakon zaražene osobe, dijeljenjem posuđa i hrane, bliskim kontaktom u kolektivu, poput vrtića i razreda.

Stoga ova je bolest raširena i među djecom, a sve o tome kako je prepoznati i liječiti doznali smo od stručnjaka iz Poliklinike Mazalin.

Osoba koja je već preboljela infektivnu mononukleozu, može se opet zaraziti budući da ovu bolest uzrokuju dva virusa. Tako, npr. osoba koja je bila zaražena virusom Ebstein-Barr (EBV), sljedeći put iste simptome može osjetiti nakon infekcije citomegalovirusom (CMV).

Kako prepoznati mononukleozu?

Navedeni virusi (EBV i CMV) imaju afinitet prema B limfocitima, stanicama koje čine limfno tkivo te stanicama sluznice ždrijela, stoga se infektivna mononukleoza najčešće očituje promjenama u limfnim čvorovima, slezeni, jetri i ždrijelu.

Promjene na ždrijelu često nalikuju gnojnoj angini, stoga je vrlo važno naučiti razlikovati ove dvije bolesti.

Simptomi infektivne mononukleoze su:

  • limfadenopatija (uvećani i umjereno bolni limfni čvorovi) – najčešće na vratu
  • upaljeno, crveno ždrijelo
  • uvećane tonzile (krajnici) s mogućim bijelim naslagama
  • povišena tjelesna temperatura (može potrajati i do 2 tjedna)
  • neobjašnjivi umor
  • glavobolja
  • povećana slezena i jetra (mogu se očitovati bolovima pod rebrenim lukovima)-najčešće od 2. tjedna bolesti
  • osip

Budući da simptomi infektivne mononukleoze nalikuju simptomima gnojne angine, često se pogrešno liječenju navedene bolesti pristupa antibiotskom terapijom. Naime, primjena antibiotika kod bolesnika s mononukleozom može dovesti do nastanka karakterističnog osipa po cijelom tijelu, stoga je poželjno pravovremeno postaviti dijagnozu, kako ne bi došlo do takvih neugodnih posljedica.

A što kada obole djeca?

Mononukleoza kod djece se prenosi jednako kao i kod odraslih, no često nema karakteristične simptome ili je infekcija u potpunosti asimptomatska. Posebna pažnja se treba obratiti na redovito uzimanje propisanih lijekova i odlaženje na zakazane preglede.

Kako bi vaše dijete što prije ozdravilo preporučujemo da se držite sljedećih savjeta:

  • ograničite djetetu fizičku aktivnost i neka većinu vremena odmara u krevetu
  • spriječite bavljenje kontaktnim sportovima
  • osigurajte da bude dovoljno hidrirano (voda, čaj i nezaslađni sokovi)
  • za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature koristite ibuprofen ili lijek koji vam je liječnik preporučio
  • acetilsalicilna kiselina je kontraindicirana kod djece!

U slučaju naglog pogoršanja, novonastalih vrtoglavica, nesvjestice, dehidracije ili iznenadne jake boli u trbuhu javite se nadležnom liječniku, a ako ne možete s njim stupiti u kontakt javite se u najbližu ustanovu hitne pomoći.

Liječenje mononukleoze

Ne postoji specifični lijek za mononukleozu. Liječenje je simptomatsko, vrućica se snižava lijekovima za skidanje temperature, a grlobolja se ublažava pastilama. Važno je obratiti pažnju na obilnu hidraciju, stoga pacijent mora piti dovoljno tekućine (vode ili nezaslađenih sokova i čajeva) kako ne bi dehidrirao. Mirovanje je obavezno kako ne bi došlo do rupture (puknuća) povećane jetre ili slezene. Većina oboljelih od mononukleoze ne mora biti hospitalizirana. Ostanak u bolnici potreban je ako je jetra izrazito povećana, ako su krajnici toliko povećani da otežavaju disanje ili ako je pacijent jako lošeg općeg stanja (visoka tjelesna temperatura, nemogućnost samostalnog hodanja zbog slabosti, dehidracija i sl.).

Kao što smo naveli, važno je razlikovati infektivnu mononukleozu od gnojne angine i ne liječiti ju antibioticima jer osim što antibiotska terapija ne pomaže u liječenju ove infekcije, dovodi i do karakterističnog osipa po cijelom tijelu.

Prehrana pomaže oporavku

U slučaju mononukleoze, potrebno je pridržavati se 'jetrene dijete', no takva prehrana je gotovo normalna. Uputno je izbjegavati masne namirnice i jela kako biste rasteretili jetru, no prehrana mora biti raznovrsna, s puno povrća i voća te mora sadržavati sve važne hranjive tvari i vitamine. Zdrava i uravnotežena prehrana pridonosi oporavku od zaraznih bolesti, pa toko i oporavku od mononukleoze.

Namirnice i jela koja biste trebali izbjegavati su:

  • Pržena hrana i hrana iz lanaca brze hrane (junk food)
  • Zaprška
  • Suhomesnati proizvodi poput slanine i kobasica
  • Vrhnje i ostali mliječni proizvodi bogati masti
  • Slane grickalice poput čipsa
  • Pekarski proizvodi poput krafne i bureka
  • Svinjska mast

Tekst: Stručni tim, Poliklinika Mazalin

Foto: Shutterstock