Tko bi odolio tom malom smotuljku na prsima? Ne prođe sekunda da mu ne poželite tepati nešto slatko ili ga obasipati poljupcima. Nemojte se suzdržavati jer govor, tepanje i maženje višestruko su korisni za bebin razvoj, a pogotovo razvoj govora.

S bebama treba razgovarati, i to za početak na njihovu jeziku, a to možemo nazvati tepanjem! Budući da prvo razvijaju sluh za intonacije, bebe će najbolje čuti više intonacije i kratke slogove s naglim promjenama tona i zvuka pa takve češće i koristite. Kad se nauči snalaziti sa intonacijama, dijete postupno povezuje zvuk sa smislom riječi. Igrajte se zato one igre koje zvukovno podražavaju dijete jer na taj način pospješujete brži sveopći razvoj, a pogotovo razvoj govora.

Uz tepanje pokušajte i oponašati prave zvukove iz okoline i prirode, primjerice: “Pas laje: vau-vau, mama je kihnula: apciha, … vlak ide: ču-ču… Tepanje neka bude rezervirano za izljeve nježnosti, a ako vas je strah da dijete neće jednoga dana pravilno izgovarati neke riječi, to nikako nije pravilo. Kako se rastu i razvijaju, u jednome trenutku dijete će upijati vaše, odrasle razgovore, a vi ćete imati bezbroj prilika objasniti jednome 4-godišnjaku kako se izgovaraju neke riječi.

Jedan oblik komunikacije koji je posebno koristan za razvoj je znakovna komunikacija. Malo starije bebe će već znati dati pusu ručicom ili mahnuti gostima pa-pa. Na taj način potičemo dijete da povezuje razna osjetila, vježba koordinaciju oko-ruka, usvaja vezu između riječi i događaja te uči norme ponašanja. Konačno dijete tim radnjama jasno komunicira s nama što se može i bolje iskoristiti ako dijete od malena učimo znakovima za razne situacije. Znakovni jezik za bebe je vrlo učinkovit za komunikaciju dok dijete ne progovori jer bebe su sposobne pokazati nam da su gladne, pospane ili vesele samo znakom i prije no što nauče izgovoriti riječ za svoje osjećaje i potrebe. Bez brige! Dijete neće zbog toga kasnije progovoriti. Dapače, prema istraživanjima mnoga djeca u prosjeku prije progovore ako ih učite znakovni jezik.

Dok govorite, koristite pokrete tijela i znakove koje će dijete povezivati sa smislom i naučiti pokazati znak i prije no što nauči riječ.

Što god radili s djetetom, potrudite se puno razgovarati s njim i objašnjavati pa makar vam se činilo da pola onoga što govorite ne razumije. To je važno ne samo za razvoj fonosemantičkog sluha (povezivanje zvuka riječi sa smislom riječi) već i za stvaranje pasivnog vokabulara djeteta koji će kasnije biti zadužen za lakše učenje i razumijevanje. Riječ koju pasivno pamtimo možda nećemo moći izgovoriti niti je se prisjetiti, ali njezino će značenje ostati urezano u sjećanju i pomoći nam u razumijevanju konteksta. Imajte na umu da su djeca za pasivno usvajanje riječi pojačano otvorena u prvih šest mjeseci života. Dijete će lakše učiti strani jezik kasnije ako odmalena pasivno samo sluša govor ili čak samo pjesmice na stranom jeziku.

Tekst: Lucija Bogdanić Foto: Shutterstock