Može oponašati materinji jezik: Što još sve bebe mogu doživjeti u prvom tjednu života?

Sve donedavno vjerovalo se da male bebe ne mogu osjetiti bol. Zahvaljujući modernoj medicini i napretku znanosti, sada se zna da se senzorna integracija bebe počinje razvijati još u majčinoj utrobi pa novorođenče u prvom tjednu nakon rođenja ne samo što može osjetiti bol već i puno više od toga. Netom rođene bebe mogu vidjeti, čuti, osjetiti, mirisati... Neka od njihovih osjetila su čak jače izražena nego kod nas odraslih.

Jedan od najljepših trenutaka za svakog roditelja, nesumnjivo je onaj kada beba otvori oči i pogleda nas. Nemojte se zabrinuti ako se to ne dogodi odmah. Iako beba vidi promjene svjetla već u majčinom trbuhu, osjetilo vida kod rođenja je među slabije razvijenim osjetilima.

Nakon što su provele devet mjeseci u umirujućim, mračnim 'toplicama', bebe, kad se rode, dolaze u okruženje prepuno svjetla na koje nisu navikle. I zato će, dok su vrlo male, otvoriti oči tek kada je svjetlo oko njih prigušeno.

Ako upalite sva svjetla u sobi, to vašoj bebi neće pomoći da se bolje usredotoči na vaše lice. Dapače, time možete postići samo suprotan efekt. Bebe razaznaju svjetlost, oblike i pokrete, ali im je slika još uvijek mutna i nejasna. Ako želite da vaša beba vježba vid, prigušite svjetla.

2. Ako je roditelj jako blizu, vidi mu lice. Kada drže svoju netom rođenu bebu u naručju, većina roditelja pita se vidi li ih ona doista. Odgovor je: Da, vidi, ali samo ako je držite jako blizu. Bebe nakon rođenja mogu vidjeti vaše lice, ali samo ako je ono udaljeno od osam do najviše dvanaest centimetara.

Ako stojite na odaljenosti od nekoliko metara, vaša će slika bebi biti jako jako mutna. Dakle, ona može registrirati majčine crte lica samo ako je mama drži u naručju i približi joj svoje lice.

3. Može raspoznati kontraste. Budući da u prvim tjednima života bebine oči reagiraju na svjetlo i mrak, uočavaju i kontrast crnog i bijelog. Bebe počinju jače razlikovati boje tek oko četvrtog mjeseca života, za početak samo osnovne jarke boje: crvenu, žutu, zelenu i plavu.

4. Vidi i malo boje. Kad je riječ o boji, suprotno mišljenju da su kontrasti crnog i bijelog jedini koje bebe mogu vidjeti, istraživanja su pokazala da bebe stare četiri dana mogu razlikovati narančastu od bijele, ali ne i žućkasto-zelenu boju od bijele, zato što ta boja ima nižu frekvenciju.

5. Prati spore pokrete. Kada je oko nje sve mirno, a vaša je beba zadovoljna, može pratiti vaše sporo kretanje. Beba može pratiti vaše lice ako ga okrenete, ili neki predmet koji joj je blizu očiju i ima jasan kontrast u obliku i boji.

Ako bebi na velikoj udaljenosti mahnete igračkom, neće biti zainteresirana za taj pokret, no zanimat će je vaše lice ako joj se približite i pratit će vas kako se krećete. Na kraju krajeva, vaše je lice bebi najdraža 'igračka' na svijetu.

6. Prepoznaje majčin glas. Kada čuje majčin glas, novorođenče se odmah okreće. To nije slučajnost. Bebe se na zvuk majčina glasa naviknu čim im se počne razvijati sluh, a to je još u 18. tjednu trudnoće. Sa 24 tjedna beba je još osjetljivija na zvuk te počinje reagirati i na zvukove iz okoline. Majčin je glas ono čemu je beba najizloženija i zato nas ne čudi što na njega odmah reagira.

Još na porodu bebe se smire čim čuju glas svoje majke. Za njih ne postoji ljepši zvuk od zvuka mamina glasa. I sasvim je nevažno što mama govori. Može doslovce čitati telefonski imenik. Sve dok čuje mamin glas, beba uživa.

7. Može oponašati materinji jezik. Bebe ne samo što prepoznaju zvuk majčina glasa, već odmah 'pokupe' i materinji jezik. I ne samo to. Znanstveno je dokazano da bebe dok plaču oponašaju jezični obrazac koji su usvojile u majčinoj utrobi.

U jednom istraživanju, u kojem su sudjelovale bebe rođene u Francuskoj i Njemačkoj, znanstvenici su otkrili da se melodija plača francuskih beba podudara s govorom odraslih u toj zemlji.

Bebe u Njemačkoj u isto su vrijeme oponašale zvukove jezika svojih roditelja. To da novorođenčad može oponašati obrasce kulturnog jezika nevjerojatan je fenomen.

8. Može čuti visoke zvukove. Jeste li ikad primijetili da odrasli pričaju s bebama povišenim tonom glasa? To nije slučajno. Dok je beba još u trbuhu, intenzitet zvuka koji dopire do nje manji je za 20 decibela od stvarne jačine zvuka. Smatra se, naime, da koža, zidovi maternice i plodna voda prigušuju zvukove.

Zbog toga mame s bebom, dok je još u trbuhu, razgovaraju povišenim tonom glasa. Isto je i nakon rođenja. Bebe se rađaju sa srednjim uhom punim tekućine koja u određenoj mjeri narušava i njezin sluh. Nakon rođenja, slušni je aparat još nezreo i s vremenom će se razviti. Zato bebe bolje reagiraju na povišene zvukove i glasove.

9. Može slušati glazbu. Na isti način kao što glazba može razveseliti nas, utječe i na bebe i njihove emocije u nastajanju. Dječji mozak pripremljen je za učenje glazbe. Neka su istraživanja pokazala da čak i ako vaša beba neće izrasti u novog Beethovena ili Mozarta, slušanje melodija pomaže joj da budu sretnija.

'Bebe koje se ritmički kreću uz glazbu više se osmjehuju, lakše ih je umiriti i spremnije istražuju svoje okruženje', zaključili su znanstvenici.

10. Može čuti glasne zvukove. Osim visokih zvukova, bebe će puno bolje čuti i glasne zvukove. Primijetit ćete da vaša beba reagira na glasno lajanje psa ili na zvuk usisivača, perilice ili fena. Ti su svi zvukovi glasni i nije čudno to što beba reagira na njih.

Ne bježite od tih zvukova samo zato što se beba iznenadi kad ih čuje. To su zvukovi našeg okruženja pa je nastavite izlagati njima.

11. Osjeća razliku između majčinog i adaptiranog mlijeka. Dojenje je najprirodniji način prehrane pa je očekivano da novorođenčad preferira miris majčinog mlijeka, kažu znanstvenici. Možda zato što dolazi od osobe koja ih je nosila devet mjeseci, a to može biti i razlog zašto bebe više vole slađe okuse (majčino mlijeko je slađe od adaptiranog). Također, majčino je mlijeko rjeđe i manje zrnato od adaptiranog.

12. Može razlikovati sve okuse osim slanog. U 9. mjesecu trudnoće bebi se počinju formirati usta i jezik, a tada se razvijaju i njezini okusni pupoljci. Dok je u trbuhu, beba prirodno udiše i guta plodnu vodu jer joj to pomaže u razvoju pluća i probavnog sustava.

Ono što mnogi ne znaju je da beba već tada može osjetiti različite okuse koji dolaze iz majčine prehrane. Kada je riječ o okusima, postoji pet osnovnih okusa koje mogu razlikovati naši okusni pupoljci: slatko, slano, gorko, kiselo i, kao peti, okus koji se najčešće prevodi kao ukusan, sočan i slastan okus. Novorođene bebe mogu raspoznati sve navedene okuse osim slanog. Sposobnost osjeta soli u hrani počinje se razvijati tek kada beba napuni četiri mjeseca.

13. Pokazuje sklonost prema slatkom. Okusni pupoljci bebe prirodno su predodređeni za to da preferiraju slatko. Razlog tomu može se protumačiti kao težnja majke prirode da bebama približi majčino mlijeko koje je slađeg okusa od adaptiranog i taj je okus bebi definitivno na listi prioriteta.

14. Može raspoznati miris majčinog znoja. Prvo što beba miriše kada dođe na svijet je miris majke. To je jedan krajnje normalan ljudski miris u kojem ima i elemenata znoja. Miris majke beba pohranjuje u svom mozgu i voli ga. Bebama miris našeg znoja ne smrdi kao odraslima.

15. Može raspoznati miris majčinog mlijeka od mlijeka neke druge žene. Jasno je da će dojenčad više voljeti miris i okus majčinog mlijeka i vrlo će jasno već po mirisu raspoznati kada to nije mlijeko njihove mame već neke druge žene. Bebama koje su prošle bolne zahvate pri ozdravljenju je pomoglo ljudsko mlijeko, ali samo ono koje je bilo od njihove majke!

16. Može razviti sklonost ka mirisima na koje je navikla.

Bebe dobro raspoznaju mirise oko sebe. I to ne samo majčin miris. Eksperimenti su pokazali da je novorođenče koje je tijekom dojenja bilo izloženo mirisu, primjerice, kamilice, danima kasnije podjednako voljelo  taj miris, kao i miris majčinog mlijeka. Slična su istraživanja rađena i s mirisom vanilije.17. Osjeća toplinu i hladnoću.

Mala djeca još nemaju sposobnost reguliranja razine tjelesne temperature, ali to ne znači da ne osjećaju toplinu i hladnoću. Njihove ruke i stopala poslužit će kao odličan pokazatelji je li bebi toplo ili joj je možda hladno. Kad je vaša beba uznemirena, to isto može biti znak da joj je pretoplo ili da joj je hladno.

18. Može osjetiti bol. Dugo su ljudi vjerovali da novorođenčad ne može osjetiti bol. Posljednjih godina pojavila su se istraživanja koja sugeriraju da bebe mogu osjetiti bol. Prema istraživanju znanstvenika Sveučilišta Oxford, u kojem je korištena magnetna rezonanca, jasno je vidljivo da bebin mozak, kad je izložen blagoj boli, reagira na isti način kako i mozak odraslih.

Otkriće je zapanjujuće s obzirom na sve neugodne postupke kojima je novorođenče podvrgnuto u prvim danima života. Za roditelja, ne postoji gori osjećaj od onog kada zna da njegova beba osjeća bol.

19. Osjeća kad je sita i kad je gladna. Novorođenčad će na različite načine pokazati kad je gladno i kad je sito. Ako dojite, znat ćete da vaša beba dobiva dovoljno mlijeka jer će vam bradavica biti mekša i neće vas boljeti dok beba sisa. Kad je gladna, beba će plakati tako glasno da može probudi i mrtve. Plač je za njih način na koji nam daju do znanja da nešto nije u redu.

20. Može osjetiti sreću. Od samog rođenja bebe guguću i proizvode zvukove za koje vjerujemo da signaliziraju njihovu sreću. Ovi će se zvukovi s vremenom razviti u one prve dragocjene osmijehe i hihot. Bebe su najveći obožavatelji nas roditelja. Kad se nahranjene, suhe, sigurne i u toplom, jednom riječju kad su sretne, nagradit će nas osmijehom.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock