Znate li što je to zajedničko Napoleonu, Einsteinu, Picassu...? Jedna je 'sitnica' zaslužna za njihovu genijalnost. Naime, svi su bili ljevoruki! I dok se u prošlosti smatralo da je to nešto nenormalno pa čak i loše te da je tu 'naviku' potrebno ispravljati, kasnije je dokazano da su ljevoruki ljudi zapravo nadprosječno inteligentni. 

Nekoliko je važnih stvari zbog koje je ne samo neopravdano, već i sasvim pogrešno dijete prisiljavati da umjesto lijeve koristi desnu ruku. Naime, ako to činimo, možemo napraviti štetu u području razvoja njegove motorike, govora, intelektualnog razvoja pa čak i samog karaktera. 

Za početak, trebate znati sve o razvoju hvata i pojavu ljevorukosti.

Hvatanje je sposobnost primanja i držanja predmeta u šaci ili među prstima s palcem nasuprot ostalim prstima. Ne treba miješati voljno hvatanje s refleksom hvatanja. Refleks se gubi oko 4. mjeseca starosti, a voljno hvatanje se javlja oko 5 – 6 mjeseci s određenim razvojnim slijedom. U početku je živčana i mišićna kontrola slaba, a pokreti ruka i oka nekoordinirani. S 20 tjedana – uočavaju se prvi znaci koordinacije oko – ruka i pokušaji da se dosegnu predmeti. S 5 mjeseci dijete koristi obje ruke i hvata bolje, a tek pri kraju prve godine dijete hvata predmete precizno s palcem nasuprot ostalim prstima. U postotku je najveći broj stanica kore velikog mozga koje su zadužene za motoriku zadužen za radnje koje obavljaju prsti. Stoga se u razvoju djeteta, sukladno razvoju mozga mogu zapaziti promjene kao što je hvatanje predmeta s obje ruke, potom samo s jednom, prinošenje predmeta ustima, prebacivanje iz ruke u ruku, hvatanje vrškovima palca i kažiprsta, biranje gumbića na mobitelu i daljinskom upravljaču, listanje slikovnice, pokreti odvrtanja i zavrtanja, hvatanje olovke – prvo punom šakom, a potom ispravno, zatvaranje patentnog zatvarača (‘ciferšlusa’), otkopčavanje i zakopčavanje gumba, vezivanje vezica na cipelama, urednost u ispunjavanju bojanke, pisanju i sl.

Moguča je i ambidekstrija, vrlo je rijetka pojava kada se dijete jednako koristi s obje ruke. Ove osobe jednako spremno obavljaju sve poslove i lijevom i desnom rukom.

Ljudski je mozak podijeljen na lijevu i desnu polutku koje obavljaju različite funkcije. Lijeva je dominantnija i istodobno kontrolira i upravlja informacijama koje dobiva iz desne strane tijela, a desna polutka kontrolira i upravlja informacijama s lijeve strane tijela. U djece ljevaka situacija je obratna i dominantna je desna polutka, što rezultira time da više koriste lijevu stranu tijela. Provedena istraživanja objašnjavaju da ljevoruke osobe nemaju posebni gen nazvan ‘right shift’. Prednost upotrebi jedne ruke, tzv. lateralnost uočava se u različitim aktivnostima – bacanje lopte, držanje žlice, crtanje. Između sedmog i devetog mjeseca neka djeca pokazuju ljevorukost, a s dvije godine starosti većina djece daje jasnu prednost jednoj ruci koja se konačno učvršćuje do polaska u školu. U 95% ljudi su dešnjaci, a 5% ljevaci ili ambidekstri. Dešnjaci su zbog svoje brojnosti u prednosti, a ljevaci se moraju prilagođavati. Učenje pisanja je najveći problem. Međutim, oni obično uspješno prevladavaju i to ne predstavlja teškoće u njihovom razvoju i prilagodbi tijekom života.

Međutim, predrasude o ljevorukima još su prisutne pa valja istaknuti prednosti ljevorukosti. Istraživanja pokazuju da su ljevaci nadareniji za precizne sportove, matematiku, umjetnost, nego dešnjaci. U sportovima koji zahtijevaju snagu, preciznost i brzinu, ljevaci su također u prednosti.

Ne postoji niti jedan opravdan razlog za promjenu prirodnog moždanog sklopa u djeteta. Ako roditelj primijeti da se dijete ne može odlučiti kojom će rukom pisati ili crtati, poželjno je obratiti se stručnjaku (pedijatru ili psihologu) koji će otkriti koja je strana prirodnorazvijena. Pogrešno je prisilno pokušavati ispravljati ljevorukost. Uz pravilan pristup i učenje dijete može biti jednako spretno i uredno kao i dešnjaci.

Tekst: Dunja Ladić
Foto: Shutterstock