Djeca, za razliku od nas odraslih, pogotovo u dobi do početka osnovne škole, teško da mogu verbalizirati neke probleme koji ih muče, pogotovo ako su navikli funkcionirati s njima. Dijete koje slabije vidi, neće vam moći definirati svoj problem jer nije svjesno kako percipira svijet oko sebe s obzirom da je naviklo 'gledati' na svoj način. Najčešće je na roditelju da primijeti ako nešto nije u redu s djetetovim vidom i odvede ga na pregled oftalmologu. Na najvažnija pitanja o poremećajima vid kod djece odgovara oftalmolog dr. .Koji su najčešći poremećaji vida kod djece i u kojoj se dobi otkrivaju?

anđela jukić

Anđela Jukić

Poremećaji vida kod djece mogu biti kratkovidnost (miopija), dalekovidnost (hipermetropija) i astigmatizam. Miopija se najčešće otkriva na pregledu pri upisu u osnovnu školu jednostavnim testom pomoću Snellenovih tablica. Obično raste kako i dijete raste pa se često zaustavlja bez daljnjih promjena.

Većina djece rodi se s hipermetropijom koja se s vremenom smanjuje kako dijete raste. Astigmatizam se može otkriti u bilo kojoj dobi, a najčešće nastaje zbog nejednake zakrivljenosti rožnice. To je stanje gdje se zrake svjetlosti, koje ulaze u oko, ne sastaju u jednoj točki kao kod zdravih očiju.

Kod simptomi mogu biti, osim zamućenog vida, naginjanje glave pri gledanju, stiskanje vjeđa, trljanje očiju te čeone glavobolje.Kako izgleda oftalmološki pregled za djecu?

pregled kod oftalmologa

kratkovidnosti dijete se žali na zamagljen vid na daljinu, može se žaliti na glavobolje, djeca škilje i stišću vjeđe kada žele bolje vidjeti na daleko. Kod dalekovidnosti djeca se žale na zamagljen vid na blizinu, pogotovo kada su umorni ili kod slabijeg osvjetljenja, mogu imati čeone glavobolje koje se pojačavaju nakon dužeg rada na blizinu (nakon čitanja, učenja), 'umaranje očiju', trljanje očiju, a ponekad se žale da im smeta svjetlo (svjetloplahost-fotofobija). Kod astigmatizma

Oftalmološki pregled ovisi o dobi djeteta. Postoje subjektivne i objektivne metode ispitivanja vidne oštrine. Objektivna metoda je, na primjer, skijaskopija koja se izvodi uz proširene zjenice i posebno je korisna kod mlađe djece. Liječnik određuje refrakcijsku grešku oka (dioptriju) osvjetljavanjem oka u zamračenoj prostoriji i promatranjem pokretne sjene u oku. Subjektivna metoda određivanja vidne oštrine izvodi se pomoću tablica (optotipova) koje sadržavanju slova, brojeve, znakove ili slike različitih veličina.

Što preporučujete djeci, naočale ili leće, i zašto? Za djecu je najčešće preporuka nošenje naočala zbog discipline koju zahtijeva održavanje i rukovanje kontaktnim lećama. Kod tinejdžera se već može razmišljati o kontaktnim lećama, pogotovo kod djeteta koje je inače odgovorno i savjesno u obavljanju svojih obaveza.

Kod izbora naočala, na što treba obratiti pažnju? Okviri za djecu trebali bi biti lagani i izdržljivi, da se teže iskrive ili slome, zato se djeci obično preporučuje plastika. Kod izbora materijala leća također se gleda otpornost na lomove i zaštita od ogrebotina pa se djeci ne preporučuje staklo koje se može razbiti i ozlijediti oči. S obzirom na to da su djeca sve više vremena pred računalima, tabletima i pametnim telefonima, idealne bi bile leće od trivexa sa zaštitnim antirefleksnim slojem i zaštitom od plave svjetlosti. Također, važno je izabrati moderan okvir koji će se sviđati djetetu.

Što ako dijete ima otpor prema nošenju naočala? Kako ga 'nagovoriti' na naočale? Nošenje naočala može biti teško za dijete zbog zadirkivanja okoline. Treba mu dopustiti da prilagodba na naočale ide postupno, ne treba prisiljavati dijete da odmah stalno nosi naočale. Dobro bi bilo razgovorom mu usmjeriti pozornost na druge ljude koji se djetetu sviđaju, a koji nose naočale, kao što su članovi obitelji, osobe iz javnog života, likovi iz crtanih filmova. Također, bilo bi dobro pohvaliti dijete svaki put kada nosi naočale, slikati ga.

Razgovarala: Sanja Matasić

Foto: Shutterstock, privatni arhiv