'Posvojenjem se traži djetetu obitelj i topli dom, a ne posvojiteljima dijete'

"Neki potencijalni posvojitelji, nažalost, nikad neće moći realizirati roditeljstvo putem posvojenja. Posvojenje treba biti u službi skrbi za dijete. Dijete se stavlja u središte tijekom cijelog postupka, kako u fazi prije donošenja odluke o posvojenju, tako i u kasnijim fazama. Prvenstvena svrha posvojenja pružiti je djetetu obitelj i dom koje će zvati svojima“, kaže Vlasta Grgec-Petroci, naglašavajući kako je posvojenje postupak u kojem se traži djetetu obitelj, a ne posvojiteljima dijete!

Posljednjih godina, nastavlja ova obiteljska terapeutkinja, smanjio se broj posvojenja djece u Hrvatskoj, a sve se rjeđe posvajaju djeca rane razvojne dobi, što se može objasniti time da se u svim državama potiče pružanje i osiguranje podrške biološkim obiteljima za ponovno preuzimanje brige o djeci koja su prethodno bila izdvojena iz obitelji. Potiče se i razvoj udomiteljstva kao jedan od načina alternativne skrbi o djeci.

"Izdvajanje djeteta iz biološke obitelji ne uključuje samo odvajanje djeteta od roditelja, već također može uključivati i prekid ili gubitak veze s braćom ili sestrama, širom okolinom. Zato se posljednje vrijeme naglašava važnost zajedničkog smještaja braće i sestara prilikom izdvajanja djece iz biološke obitelji, kad god je to moguće i kad je to u interesu djece. U novije vrijeme sve se više naglašava važnost očuvanja i održavanja odnosa braće i sestara kod posvojene djece i u situacijama kada ne mogu biti posvojena u istu obitelj, ako je to u skladu s dobrobiti djeteta. Stoga je preporuka nadležnog Ministarstva da se djeca smještaju u onu obitelj posvojitelja koji su spremni održavati kontakte s biološkom braćom i sestrama“, kaže Vlasta Grgec-Petroci.

 "Proces prilagodbe starije djece (u stručnoj literaturi navodi se da je to dijete starije od dvije godine) može biti vrlo težak i izazovan  i za dijete i za roditelje. Mnogi misle da je posvojenje bajka s lijepim završetkom, no to je velik stres za sve uključene u postupak posvojenja, uključujući i dijete. Posvojena djeca suočavaju se s problemima separacije i gubitka bioloških roditelja i s problemima uključivanja u novu obitelj, što može nepovoljno utjecati na njihov razvoj. Dijete koje je iskusilo nepouzdanu, kaotičnu ili nedosljednu skrb nije odmah spremno pouzdati se u novog roditelja, bez obzira na to koliko on bio dobronamjeran i sposoban“, kaže Vlasta Grgec-Petroci.

Postupak posvojenja vrlo je složen proces koji uključuje tri strane – dijete, posvojitelja, ali i biološke roditelje djeteta. Svaka od uključenih strana istodobno i dobiva i gubi. Dijete gubi biološke roditelje, ali dobiva posvojitelje koji ga žele, spremni su mu pružiti ljubav i siguran dom. Posvojitelji, najčešće bez biološke djece, na neki se način mire s činjenicom da nikada neće imati biološku djecu, ali ostvaruju želju za roditeljstvom. Biološki roditelj potpuno gubi pravo na dijete, ali u posvojenju može vidjeti dobar izlaz za dijete o kojemu nije u stanju skrbiti.

"Zbog svih izazova s kojima se suočavaju posvojiteljske obitelji jako je važna kvalitetna priprema budućih posvojitelja“, kaže Grgec-Petroci, koja je uz kolegicu Mirjanu Marčetić Kapetanović, autorica programa i voditeljica programa edukacije i pripreme potencijalnih posvojitelja - Škole za posvojitelje. Riječ je o besplatnom programu kojeg od 2005. godine uz financijsku podršku Grada Zagreba i nadležnog Ministarstva kontinuirano provodi udruga Na drugi način. Program pripreme za posvojenje zakonski je propisan, tj. obvezan je za sve koji žele posvojiti dijete, a u udruzi "Na drugi način“ godišnje se održe 3 do 4 ciklusa.

"Škola za posvojitelje traje oko tri mjeseca, tj. 40 sati. Naglašavamo da program pripreme ne smije trajati kraće od tri mjeseca kako bi potencijalni posvojitelji imali dovoljno vremena procesuirati sve informacije koje su dobili tijekom edukacije i pripreme te uvidjeti jesu li spremni na izazove koje nosi roditeljstvo posvojene djece. Važno je da budući posvojitelji izvrše samoprocjenu i donesu čvrstu odluku, temeljenu na informacijama, je li posvojenje najbolje rješenje za njih. Sadržaj programa odnosi se na  informacije o pravnim aspektima posvojenja, razvojnim mogućnostima djeteta, razvoju privrženosti, važnosti bioloških roditelja u životu djeteta, razvoju samopouzdanja, odgojnim metodama... Iznimno je velik interes za Školu za posvojitelje, ali važno je naglasiti da Udruga "Na drugi način“ pruža podršku, ne samo prije i tijekom, već i nakon zasnivanja posvojenja, te da smo tu kao stručnjaci na raspolaganju svima koji trebaju savjet i pomoć“, kaže Grgec-Petroci.

Školu za roditelje Udruge na drugi način prošao je i RTL-ov novinar Boris Mišević i njegova supruga Ana-Mari.

"Nakon brojnih neuspjelih pokušaja da prirodnim putem, a potom i umjetnom oplodnjom dobijemo dijete, shvatili smo da moramo pronaći neki drugi put do roditeljstva. Odluka da to bude činom posvojenja nekako je cijelo to vrijeme sazrijevala u nama. Na neki način to je bio logičan slijed događaja. Nakon što smo prespavali odluku, počeli smo je realizirati. Sjećam se, supruga i ja sjeli smo svaki za svoje računalo i počeli istraživati što sve trebamo učiniti. I tako je započela naša avantura posvojenja. Znali smo da je da je postupak posvojenja iznimno težak i da se željeno dijete jako dugo čeka. No isto smo tako znali da nije nemoguće. Bolje rečeno, znali smo da ako to istinski želimo, a željeli smo, možemo apsolutno sve“, ispričao je Boris u sklopu projekta Same Chances za magazin Story, opisujući kao su prvo proučili službene stranice Centra za socijalnu skrb, jer se tamo nalazi većina potrebnih podataka. Detaljno je opisano što sve trebate činiti, koje dokumente morate prikupiti i kamo ih morate poslati kako biste započeli postupak posvojenja djeteta.

"Nedugo nakon što su zaprimili našu zamolbu za posvojenje djeteta, uslijedio je i prvi službeni razgovor. On se obavlja u Centru za socijalnu skrb ovisno o mjestu stanovanja. Nije tu riječ samo o jednom razgovoru, ima ih više, a u toj početnoj fazi imali smo i iznimno zahtjevan test koji se sastoji od petstotinjak pitanja, a njime se nastoje utvrditi pojedine činjenice te prikupiti što je moguće više informacija o vama. Tako će, recimo, iz vaših odgovora stručne osobe iščitati koji su vaši motivi za roditeljstvo, zadovoljavate li propisane ekonomske kriterije, postoje li određene bolesti u obitelji koje bi eventualno mogle utjecati na cjelokupan ishod vašeg postupka…“, ispričao je Boris prisjetivši se i prvog susreta sa sinom, koji je tada imao godinu i sedam mjeseci.

"Ne volim koristiti riječ neopisivo, jer sve je opisivo, ali prvi susret s njim doista je bio neopisiv, čaroban, neponovljiv. Ana-Mari i ja imali smo jako veliku tremu prije susreta s njim. Nismo znali što možemo očekivati, kako se trebamo ponašati, bojali smo se da ne napravimo nešto pogrešno… Emocije su nas, naravno, sustigle i pribojavali smo se da će on osjetiti našu uzbuđenost, nervozu te da ćemo ga možda time uznemiriti. No, prema uputama socijalne radnice, nastojali smo se maksimalno opustiti i prepustiti trenutku s njim. Vjerujte mi, taj ću dan pamtiti do kraja života“, kazao je Boris. Kasnije, tijekom faze prilagodbe, viđali su ga u organiziranim uvjetima. Igrali bi se s njim, vodili bi ga u park, a posebno emotivno bilo je, kaže Boris, kada su dobili dozvolu da provede vikend s njima u njihovom domu.

Želje potencijalnih posvojitelja su gotovo uvijek bile posvojenje male i zdrave  zdrave djece, međutim u današnje vrijeme to je teško ostvariti. Obiteljska erapeutkinja Vlasta Grgec-Petroci iz Udruge Na drugi način kaže kako, posljednjih godina sve više starije djece dobiva svoju šansu. Iako su prilagodba i razvoj privrženosti nešto teži, posvojitelji su sve spremniji i na taj korak. Koliko je važno dobro procijeniti potencijalne posvojitelje, ali i informirati ih o svemu, svjedoči i podatak kako, nažalost, neki roditelji shvate da to ipak nije za njih te odluče – vratiti dijete. No, posvojenje je neraskidiv odnos srodstva; posvojitelji dobivaju sva prava, dužnosti i obveze bioloških roditelja, pa – ako dođe do problema – oni prolaze istu proceduru kao i svi roditelji, tj. može se pokrenuti sudski postupak oduzimanja prava na roditeljsku skrb.

"Ponekad, neki posvojitelji, nažalost, shvate da nisu ispunjena njihova očekivanja, pa se resornom Ministarstvu obraćaju zahtjevom za prekid posvojenja. Godišnje je u Hrvatskoj oko dva takva zahtjeva, no na tako mali broj posvojenja, to je velika brojka. Ako uzmemo u obzir da dijete bez adekvatne roditeljske skrbi uživa posebnu zaštitu države, tada je potpuno jasno da država ima obvezu štititi interese djeteta i ne smije dozvoliti da dijete koje je već jednom doživjelo napuštanje, doživi to ponovo. Zato je, osim dobre pripreme za posvojenje, vrlo važan i postupak procjene i uparivanja posvojitelja i djeteta koji provode stručnjaci socijalne skrbi, koristeći instrumente socijalnog rada u procjeni potencijalnih posvojitelja. Postupak uparivanja je postupak odabira obitelji  koja ima najbolji potencijal da zadovolji djetetove želje i potrebe.

Tekst: Danijela Petrov
Fotografije: Shutterstock

A1 omogućio je novu uslugu MOZAIK za sve nove mame, koje su to postale rođenjem, posvajanjem ili udomljavanjem djeteta. Od 1. 1. 2020. do 28.02.2021. ostvaruju pravo na promociju do 500 kn popusta na uređaj uz tarife Savršena i Bezbrižna. Više informacija saznajteovdje.