"Discipliniran um vodi do sreće, nediscipliniran do patnje!“, tako je još davno rekao Dalaj Lama. Granice u odgoju uvijek su bile prijeporna tema, a premda se na prvi pogled bune protiv njih – i djeca ih, ustvari, priželjkuju. Jer, one ih usmjeravaju i šalju im poruku da je nekome stalo do njih i da su bitni. Djeca su, tvrdi dr. Alvaro Bilbao, autor bestselera "Dječji mozak objašnjen roditeljima“, objavljen kod nas u izdanju Egmonta, sposobna 'izdržati' granice već od trećeg mjeseca života. Dijete je već u toj, najranijoj dobi sposobna nakratko mirno pričekati prije nego što, primjerice, dobiju svoju dozu majčinog mlijeka. U području odgoja, pak, granice su osnovni ključ za djetetov razvoj. Manjak pažnje kao čest poremećaj među djecom u određenoj je mjeri, tvrdi ovaj autor, uzrokovan pomanjkanjem granica.

"Postavljanjem granica prekidamo neželjeno ponašanje i pomažemo razvoju djetetove samokontrole, ali mu i olakšavamo traženje alternative kako bi bilo fleksibilnije i prilagodljivije. Ima mnogo načina da bi se granice sačuvale i dok vam neke mogu prouzročiti oluje i postići da se odnos između roditelja i djece pogorša, druge mogu preduhitriti sukobe i istodobno graditi uzajamno povjerenje“, tvrdi dr. Bilbao i navodi sedam pravila za uspješno postavljanje granica.

BRZO Postavite li granicu odmah, tj. prvi puta kad primijetite neko ponašanje koje vam se ne sviđa, izbjeći ćete stvaranje prve negativne poveznice u dječjem mozgu te ćete, budući da ćete spriječiti razvoj negativnog ponašanja,  imati manje posla u budućnosti.

PRIJE Kad vidite nešto što smatrate opasnim ili lošim za njegov razvoj, pokušajte ga zaustaviti prije nego što se to dogodi. Izbjeći neželjeno ponašanje prije nego što se ono dogodi može biti mnogo djelotvornije nego da ga, jednom kad je dijete razvilo tu naviku, ispravljamo i po dvadeset puta.

UVIJEK To što je dijete odustalo od nekog neprimjerenog ponašanja, ne znači da neće to isto opet pokušati. Da bi granice važile, moraju biti jasne i prisutne u njegovu mozgu u svakom trenutku.

DOSLJEDNO Jako je važno da se i tata i mama slože oko granica i pravila koja su važna za razvoj njihova djeteta.

SMIRENO Tajna učinkovitog postavljanja granica je u tome da roditelji ostanu smireni. Kad izgubimo živce i vičemo, dio djetetova mozga onesposobljuje zonu moždane kore posvećenu upravljanju granicama. U tim slučajevima dijete neće biti u stanju slušati, razumjeti ili naučiti ono čemu ga nastojite podučiti.

S POUZDANJEM Jedna od najvažnijih stvari kad nekog vodimo jest da se ta osoba uzdajte u to da znamo kamo ga vodimo. Ako dijete vidi da vam je jasno ono što ono može i ne može, osjetit će se mirnije i motiviranije u trenutku kad treba slijediti propise koje mu dajete. Morat ćete se manje raspravljati jer će znati da vas neće lako natjerati da promijenite mišljenje.

S LJUBAVLJU kad je granica postavljena s ljubavlju, dijete će savršeno razumjeti da to nije napad na njega, nego jednostavno pravilo koje se mora poštovati. Bit će mnogo manje frustrirano, a vi ćete moći granicu učiniti važećom a da pritom vaš odnos ne trpi.

Dr. Alvaro Bilbao tvrdi da postoje tri vrste granica s kojima se svaki roditelj mora upoznati, jer i djeca imaju potrebu ostvariti svoje ciljeve. Možete li zamisliti kako bi se osjećalo dijete kojemu nikad, baš nikad ne uspijeva da bude po njegovu? Stoga se neke granice, ipak, mogu fleksibirati. Prve su neupitne granice, tj. one koje su nužne da bi se zajamčila djetetova sigurnost i oko njih nema razgovora. Primjerice, dijete mora znati da ne smije gurati prstiće u utičnicu ili da ne smije piti iz boce deterdženta. Druge su granice važne za djetetovu dobrobit, no moguće je, doduše vrlo rijetko, od njih odstupiti. Primjerice, važno je da svaki dan ruča i večera, ali ako ga boli trbuh, logično je da to ne mora učiniti. Mnoge od tih granica povezane su s vrijednostima koje zastupaju roditelji i s društvenim normama. Treće su granice koje su važne za suživot, to su propisi koji se moraju poštovati, premda ih roditelji mogu „olabaviti“, primjerice za vikend, tijekom praznika i slično.

"Ako uspostavimo granice koje dijete smije prijeći kad mu to dopustimo, moći ćemo ga podučiti da u životu valja biti fleksibilan, i da se neki propisi mijenjaju ovisno o okolnostima“, zaključuje ovaj autor.

I još  nešto, ne manje važno, o čemu je pisao slavni Jesper Juul, danski terapeut i autor brojnih knjiga o odgoju.  Djeca, kaže on, počinju ispitivati granice do kojih mogu ići (i tada postaju naporni i razuzdani), kada njihovi roditelji imaju poteškoća pri pronalaženju samih sebe i svojih vlastitih osobnih granica. U svojoj nemoći ulaze u ulogu "roditelja”, pokušavaju kombinirati vlastite ideje i stavove društva o tome kakvi bi trebali biti ”pravi” roditelji. Zbog toga smo često svjedoci kako roditelji imaju problema pri postavljanju granica ne samo u odnosu na svoju djecu, nego i u odnosu na druge osobe: životne suputnike, roditelje, kolege, klijente...

A1 omogućio je novu uslugu MOZAIK za sve nove mame, koje su to postale rođenjem, posvajanjem ili udomljavanjem djeteta. Od 1. 1. 2020. do 28.02.2021. ostvaruju pravo na promociju do 500 kn popusta na uređaj uz tarife Savršena i Bezbrižna. Više informacija saznajteovdje.

Tekst: D. P.
Fotografije: Shutterstock