Roditelje često zbunjuje razgovor o djetetovoj seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu te nisu sigurni što znače pojmovi kao što su transrodnost, coming out, koja je točno razlika između homoseksualnosti i biseksualnosti i slično. Prvi korak u prihvaćanju djetetovog identiteta jest razumijevanje što on predstavlja, a ovaj članak donosi pregled najčešće korištene terminologije vezane uz seksualnu orijentaciju i rodni identitet, kao i smjernice o tome kako pružiti podršku djetetu prilikom coming outa.

Što je to transrodnost?

Za razumijevanje ovog pojma važno je razgraničiti značenje pojmova „spol“ i „rod“. Spol je biološka kategorija određena kromosomskom strukturom, spolovilom i fizičkim karakteristikama koje vežemo za izgled muškaraca i žena. Rod se odnosi na osobni doživljaj pojedinca o pripadnosti određenom spolu. Uobičajeno je da su spol i rod podudarni, no kod transrodnih osoba biološki spol nije u skladu s rodom s kojim se one poistovjećuju. Npr. osoba koja je ženskog spola može se osjećati kao muškarac, tj. imati muški rodni identitet. Osjećaj nezadovoljstva koji proizlazi iz neusklađenosti spola i roda naziva se rodna disforija. Transrodne osobe često još u djetinjstvu osjećaju da se njihov rodni identitet ne slaže s njihovim biološkim spolom. Nerijetko navode da se osjećaju kao da su rođene „u krivom tijelu“ te imaju želju promijeniti svoj izgleda da bi se više slagao s rodom s kojim se identificiraju. Osim toga, mogu osjećati strah, sram i neugodu vezano za dijeljenje tih osjećaja s drugima. Iz tog je razloga važno djetetu omogućiti sigurnu okolinu u kojoj je spremno povjeriti se odrasloj osobi kojoj vjeruje i koja bi mu mogla pomoći da dobije ono što osjeća ispravnim za sebe i što mu je potrebno.

Što je to homoseksualnost?

Za razumijevanje ovog pojma važno je imati na umu da je ljudska seksualnost spektar koji se proteže od osjećaja privlačnosti isključivo prema suprotnom spolu (heteroseksualnost) do osjećanja privlačnosti prema isključivo istom spolu (homoseksualnost). Svaka se osoba nalazi negdje na tom spektru. Lezbijka je naziv za žensku osobu koju privlače druge ženske osobe, gej za muškarca kojeg privlače drugi muškarci, a biseksualne osobe nalaze se na sredini kontinuuma, tj. jednako ih privlače i žene i muškarci. Romantična i seksualna privlačnost prema drugim osobama obično se počinje javljati u ranoj adolescenciji (od 13. do 16. godine). Tada mlade osobe doživljavaju prve ljubavi, upuštaju se u prve romantične odnose i maštaju o njima. Stoga ne čudi da homoseksualne i biseksualne osobe često upravo u toj dobi spoznaju svoju orijentaciju i outaju se svojim bližnjima. Važno je djeci osigurati okolinu koja ne diskriminira, prihvaća različitosti i u kojoj se osjećaju spremno i sigurno podijeliti i ovaj aspekt svog identiteta.

Što podrazumijeva LGBT populacija?

LGBT populacija obuhvaća lezbijke, gej muškarce, biseksualne osobe i transrodne osobe.

Što je to coming out?

Proces u kojem osobe spoznaju i otkrivaju svoju seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet kako sebi samima, tako i drugima. Pod tim pojmom se podrazumijeva i sam čin razgovora s nekim o svom seksualnom i/ili rodnom identitetu.

Što kad se dijete outa kao pripadnik LGBT populacije?

Nažalost, u društvu postoji stigma prema pripadnicima LGBT populacije, zbog čega roditeljima zna biti teško prihvatiti informaciju da bi njihovo dijete moglo biti transrodno ili homo/biseksualno. Ako kao roditelj djeteta koje se outalo imate negativne stavove i neugodne osjećaje prema pripadnicima LGBT populacije, važno je o njima se informirati i educirati kako biste lakše razumjeli i prihvatili svoje dijete. Educirati se možete na web stranicama i materijalima institucija koje se zalažu za brigu o mentalnom zdravlju te za prava LGBT osoba, ili u razgovoru sa stručnim osobama.

U redu je isprva osjećati šok, iznenađenje i nevjericu zbog ovog saznanja. Dozvolite si te osjećaje i dajte si vremena da prihvatite nova saznanja o svom djetetu. I osobe koje se smatraju otvorenima prema različitostima mogu u početku imati poteškoća u prihvaćanju informacije da je baš njihovo dijete pripadnik LGBT populacije i koristi im pomoć stručnih osoba da preispitaju svoja mišljenja i lakše prihvate svoje dijete. Roditelji se često pitaju jesu li mogli utjecati na djetetovu orijentaciju i rodni identitet. Važno je znati da seksualna orijentacija i rodni identitet nisu nešto što roditelji ili bilo koja druga osoba u djetetovom životu mogu izazvati ili promijeniti.

tužna teen

Jednom kad se roditelj educira i smanji se prvotno iznenađenje, važno je da djetetu pruži podršku i prihvaćanje. Važno je ne ignorirati djetetove izjave i ponašanje kako se ne bi osjećalo odbijeno i neprihvaćeno. Nažalost, transrodna i homo/biseksualna djeca često od odraslih osoba čuju da nije u redu kako se osjećaju i da se trebaju promijeniti da bi se uklopili u društvo. Nedostatak podrške i neprihvaćanje od strane okoline kod pripadnika LGBT populacije dovodi do povećanog rizika za razvoj depresije, suicidalnosti, poteškoća sa samopoštovanjem te ostalih psihičkih poteškoća. Važno je otvoreno razgovarati s djetetom, priznati svoje osjećaje i preuzeti dogovornost te se ispričati za prvotne reakcije koje su ga možda povrijedile. U redu je postavljati pitanja kako biste ga bolje razumjeli i znali mu pomoći, a time usput šaljete djetetu poruku da vam je stalo do njega.

Imajte na umu da djetetu nije bilo lako smoći hrabrost da vam se povjeri te da se vjerojatno bojalo osude. Njegova odluka da s vama bude otvoreno i iskreno zahtijevala je mnogo hrabrosti, povjerenja i predanosti . Samim time što vam se dijete povjerilo, znači da osjeća da ste tu za njega i da vam se može obratiti. Osvrnite se na to i dajte mu do znanja da vam je drago što vam vjeruje.

U slučaju da dijete osjeća rodnu disforiju, tj. misli da bi moglo biti transrodno, važno je potražiti pomoć i procjenu stručnjaka. Stručna osoba poput psihologa ili liječnika može djetetu/mladoj osobi pomoći da shvati radi li se o transrodnosti  te ga dodatno educirati vezano za eventualne pravne i fizičke promjene koje želi učiniti kako bi se osjećao bolje u svom tijelu – npr. promjenu imena i roda u službenim dokumentima, uzimanje hormona ili operativne zahvate.

Na kraju valja napomenuti da je transrodno ili homo/biseksualno dijete i dalje dijete i treba roditeljsku pažnju i podršku, ali i granice. Ponekad je teško naći balans između toga kako mu omogućiti da se osjeća dobro, a da pritom ne prekršite granice koje mu imate potrebu postaviti s obzirom na njegovu dob, zrelost i okolnosti. Primjerice, u dogovoru s djetetom možete mu dozvoliti da učini neke promjene poput stila odijevanja koji je više u skladu s njegovim rodnim identitetom. Ipak, u redu je postaviti granice oko pravila koja vam je važno da poštuje bez obzira na njegovu seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Npr. ako smatrate da je djevojčica od 13 godina premlada za ulazak u romantičnu vezu, u redu je to iskomunicirati s njom, bez obzira na njenu seksualnu orijentaciju – dakle, ako ne biste bili suglasni s tim da uđe u vezu s dječakom, u redu je ne dozvoliti niti ulazak u vezu s djevojčicom.

Tema transrodnosti i homo/biseksualne orijentacije u životu jedne obitelji i djeteta nosi razne izazove s kojima se ne trebate nositi sami. Ako se po pitanju ove teme želite posavjetovati sa stručnjacima, možete kontaktirati savjetodavnu liniju Hrabrog telefona za mame i tate radnim danom između 9 i 20 sati na broj 0800 0800, a ako želite potražiti savjetovanje za sebe i dijete uživo, možete se javiti u savjetovalište Snaga obitelji na broj 01/6117-190.

Tekst: Stela Krotin, magistra psihologije, Hrabri telefon

Foto: Profimedia