"Ništa ne boli više od patnje za djetetom. Tako je priroda htjela. I dala nam je snagu. Da se borimo, izdržimo. I borit ću se. U toj agoniji ono što najžešće peče kao neprekidna žeravica u stomaku je nepravda, jer kao da ju nitko ne čuje i ne vidi. Vjerujte, ponekad i najjače srce teško izdrži nastaviti kucati. I svaki otkucaj ostavlja jedan ožiljak. I tako 10 mjeseci. Danas je dan kad srce zastaje. Punih je 10 mjeseci od 'privremene mjere' kojom mi je oduzeto dijete. Ta 'privremena mjera' odredila je da dijete kod mene prespava dva puta mjesečno. Da ga vidim 10 sati tijekom tjedna i svaki drugi vikend koji počinje subotom u 10 sati. I tako 10 mjeseci. 'Privremeno'. Osjećaj kao kad vaš najglasniji vrisak kao da nitko ne čuje. Ili ne želi čuti" tako je pjevačica Severina na svoje Instagram profilu s pratiteljima podijelila bol zbog razdvojenosti od sina, za kojeg je, privremenom sudskom odlukom, skrbništvo dobio njezin bivši partner, Milan Popović.


View this post on Instagram

A post shared by Severina (@severina) on

I prije nekoliko tjedana, na prvi dan nove školske godine, Severina je na profilu podijelila tek crtež svojeg sina, jer prema sudskoj odluci ne smije dijeliti njegove fotografije.

View this post on Instagram

A post shared by Severina (@severina) on

Nemogućnost roditelja da se dogovore oko brige za zajedničko dijete i, sukladno tome, izloženost mučnim sudskim postupcima, nije rijetka praksa, unatoč tome što - kako kažu psiholozi - prilagodba djeteta na razvod roditelja ponajviše ovisi o tome kakav odnos roditelji održavaju nakon razvoda.

"U struci razlikujemo tri osnovna oblika razvoda: razvod kao sklapanje posla, u kojem roditelji nemaju blizak ni prijateljski odnos, ali dogovaraju se oko djeteta fer i korektno; prijateljski razvod, u kojem roditelji zaista ostaju prijatelji, druže se i održavaju blizak odnos i visokokonfliktni razvod. Postoje brojne definicije visokokonfliktnog razvoda, no u suvremenoj znanosti prevladavaju one koje u obzir uzimaju položaj djeteta. Prema velikoj većini definicija visokokonfliktni razvod obilježen je time da roditelji ne uspijevaju svoje partnerske probleme staviti po strani i graditi roditeljski odnos, nego nastavljaju sukobe u kojima potrebe djeteta padaju u drugi plan", pojašnjava Psihologica Mija Roje na stranicama Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Nekad je lakše ostaviti partnerske emocije i partnerski odnos po strani, primjerice kad roditelji već duže vrijeme prije razvoda funkcioniraju više kao prijatelji nego kao partneri, kad su oboje spremni na razdvajanje, kad nisu uključene imovinsko-financijske bitke i kad nije bilo nasilja u njihovom odnosu. No i kad je teško partnerske emocije i partnerski odnos staviti po strani, to je i dalje zadatak svakog roditelja. Naime, to što je netko bio “loš muž" ili “loša žena" nikako ne znači da mora biti i “loš roditelj".

"A ako i je “loš roditelj" po nekim mjerilima, jedina je mama ili jedini je tata koju/kojeg dijete ima. Osim kad je taj roditelj objektivno opasan po život, zdravlje i sigurnost djeteta, o čemu se donose složene stručne procjene više sektora, u najboljem je interesu djeteta da ono ima i drugog roditelja u svom životu. Kao što je genetski dijete pola mama, pola tata, dijete je takvo i u emocionalnom smislu. Dijete treba barem djelić pozitivne slike oba roditelja, kako bi se s njima moglo poistovjetiti i vjerovati da je i samo dobro i vrijedno", upozorava psihologica.

Kako dalje nakon razvoda serijal je tekstova koje su stručnjaci Centra Modus napisali za Roditelje.hr: saznajte kako nastaviti biti dobar roditelj nakon razvoda, kako se nositi s neugodnim emocijama koje razvod donosi te kako njegovati zdravu komunikaciju.

Tekst: D. P.
Fotografije: Instagram