Kad govorimo o hormonima, sve počinje s nadbubrežnim žlijezdama. One su zadužene za proizvodnju naših životnih hormona, održavaju razinu energije, tlak krvi, stvaraju spolne hormone, određuju naše spolne karakteristike, a to sve još u maternici i u ranom dječjem razvoju. Bez nadbubrežnih žlijezdi nema života, pa ako obole, i mi umiremo. Današnji stil života takav je da uništava nadbubrežne žlijezde. Dugotrajna emocionalna napetost, fizička premorenost, konstantne brige, strah, ljutnja, neprilagođenost životu i njegovim potrebama troše energiju tijela. Svaki put kada se uplašimo, naljutimo, teško fizički trošimo ili kad smo u kroničnoj tuzi, kortizol se podigne.

Svi smo rođeni s određenim energetskim kapacitetom. Vrlo je malo ljudi koji, unatoč ogromnim naporima i stresovima, imaju kvalitetan život. To su uglavnom jako uspješni profesionalni sportaši. Oni iskaču iz mase, jer je njihova energija ogromna, a što je prosječnom čovjeku stresno, njima je to pozitivan izazov, tek početak avanture. Problem nastupa kada ljudi s prosječnom energijom krenu u natprosječne izazove. Slome se i iscrpe nadbubrežne žlijezde, unište tvornicu energije u svome tijelu. Za sretan i ispunjen život moramo spoznati svoje vlastite kapacitete. Primjerice, ako je dijete rođeno s jakim kapacitetom nadbubrežnih žlijezda, bit će uspješno. No ako je dijete rođeno slabije, ambiciozni roditelji mogli bi ga proglašavati lijenim, neposlušnim, okrivljavati ga za neuspjeh..., iako je možda dijete prosječno dobro.

Ovo pišem jer mi roditelji često dovode svoje adolescente koji su navodno u depresiji i ne komuniciraju s roditeljima. Najčešće se radi o dubokom komunikacijskom konfliktu, gdje se od djeteta očekuje nešto što nije spremno dati. Onaj tko je rođen s jakim kapacitetom ne treba roditelje da ga guraju, on se gura sam jer ga njegova energija vodi; dok je dijete koje je rođeno slabije više mirno i svoje obaveze svladava prosječno, ne goni ga velika ambicija, ali daleko od toga da ne zna što ga veseli i gdje je njegova sreća. Jačina nadbubrežnih žlijezda određuje vam životni put. Ako bi majka htjela da joj dijete bude jako u životu i da sve svladava s lakoćom, trudnoću bi morala provesti u veselju i zdravlju, jedući zdravu hranu, spavajući pravilno i uživajući u životu. Isto tako, morala bi izabrati i partnera koji je jak i snažan i u trenutku začeća. Nije garancija, ali tada postoji velika vjerojatnost da će se roditi dijete sa jakim nadbubrežnim žlijezdama. Ako se mlada žena boji trudnoće ili je doživjela nešto loše za vrijeme trudnoće, pa još nakon toga zapadne u postporođajnu depresiju, možemo pretpostaviti kako će izgledati energija novorođenog djeteta. Dakle, primarna prevencija depresije postiže se još u natalnom razvoju i ovisi o majčinoj energiji.

Odrasli ljudi svoju bi nadbubrežnu žlijezdu morali njegovati kao najrjeđu biljku u botaničkom vrtu. Ona najviše voli spavanje i odmaranje. Najsretnija je kada je navečer oko 20 sati isključimo i pripremimo za odlazak u krevet, da bi se tijekom noći odmorila i da bi nam ujutro u 6 mogla isporučiti zavidnu količinu energije. Isključiti nadbubrežnu žlijezdu znači prekinuti svaku fizičku ili mentalnu aktivnost navečer iza 20 sati i pripremati se za spavanje. Bez ‘ugašenih programa’ nema kvalitetnog odmora i regeneracije.

Ako smo navikli uvijek

maksimalno upregnuti tijelo (osobito mozak), teško je mijenjati

navike, no vrijedi pokušati. Postoje brojne metode i tehnike

opuštanja koje pomažu, a u pomoć nam također priskače i priroda

s adaptogenim biljkama koje uspješno smanjuju razinu kortizola,

pomažu odmoriti nadbubrežne žlijezde noću, i ujutro su spremne

ponuditi frišku i čistu energiju. Adaptogenih biljaka nema puno u

svijetu. Maca, ashwagandgha, rhodiola rosea, 3 ginsenga, sveti

bosiljak, schisandra, astragalus, He Sho Wu, shatavari, amla,

medicinske gljive neke su od njih. Svi moji pacijenti koji

upotrebljavaju adaptogene, uključujući i mene, vide razliku u

energiji. Za razliku od kave i drugih stimulansa koji će vas podići,

a zatim ubrzo ‘baciti na pod’, adaptogene biljke će vam dati

energiju a da ne oštete nadbubrežne žlijezde. Priroda ima sva

rješenja, a na nama je da je promatramo i slijedimo. Uvijek se

vraćam staroj latinskoj: ‘Medicus curat, natura sanat’ (liječnik

liječi, a priroda ozdravljuje).

Tekst: dr. Sanja Toljan, ravnateljica Poliklinike Orlando
Fotografije: Shutterstock