Impetigo ili u narodu bolest poznata kao 'slatke kraste', zarazna je infekcija kože koja ponajviše pogađa bebe i djecu. Nerijetko se prvi simptomi bolesti pojavljuju na licu, posebice u području nosa ili usta, u obliku mjehurića koji potom pucaju, vlaže te prerastu u krastu. Bolest može proći sama od sebe, no antibiotici mogu spriječiti daljnje širenje bolesti. Bolesno dijete treba izolirati dok je zarazno, što je najčešće 24 do 48 sati nakon početka uzimanja antibiotika. Bez uzimanja antibiotika, impetigo je zarazan dok se kraste ne osuše.

Uobičajeni simptomi su mjehurići ili nakupine mjehurića koji vrlo brzo pucaju, a onda u idućih nekoliko dana vlaže, te se na zaraženom mjestu počinje stvarati krasta zlatne boje koja podsjeća na sirov šećer od trske. Infekcija se širi od rubova, a mogu se na drugim mjestima pojaviti i nova inficirana mjesta.

Impetigo uzrokuju jedna od dvije bakterije: streptokok grupe A (uzrokuje blagi impetigo) ili stafilokok aureus (izaziva teži oblik, može razviti veće količine tekućine u prištićima pa se ovi i duže zadržavaju na koži, bez pucanja). Djeca s već iziritiranom kožom ili ozljedama na njoj imaju veću mogućnost obolijevanja od impetiga. Zaraženi dio može, ali i ne mora, svrbjeti, a češanje može proširiti zarazu. Pojavljuje se i uz curenje nosa ili na preisušenoj koži. Prenosi se sa zaraženog na zdravo dijete dodirom, ali i odjećom, krevetninom, ručnicima pa čak i igračkama.

RIZIČNE SKUPINE

– Iako bilo tko može oboljeti od impetiga, najčešće se pojavljuje među djecom u dobi od 2 do 6 godina.
– Impetigo se najlakše širi u školi ili pak dječjim vrtićima.
– Infekcija impetigom najčešća je ljeti.
– Bavljenje sportom koje uključuje fizički kontakt, primjerice nogometom ili hrvanjem, povećava rizik za razvoj impetiga.
– Bakterija napada dio tijela gdje je površinski sloj kože oštećen povredom ili iritacijom, ranom od uboda insekta, diranjem područja oko nosa ili diranjem prišteva.

KADA POSJETITI LIJEČNIKA?

Ako sumnjate da je vaše dijete zaraženo impetigom, konzultirajte se s obiteljskim liječnikom, pedijatrom ili dermatologom.

LIJEČENJE

Liječnik obično dijagnosticira impetigo običnim pregledom, nisu potrebne laboratorijske analize kože. Potom propisuje liječenje antibiotikom, u obliku masti ili kreme koja se nanosi direktno na zaraženi dio kože. No prije nanošenja antibiotske kreme zaraženo područje treba isprati toplom vodom i sapunom, dobro posušiti tapkanjem čistim ručnikom ili sterilnim kompresama.

Ako se radi o težem obliku impetiga, liječnik može prepisati i antibiotik u obliku tableta. Tada je potrebno popiti cijelu kuru antibiotika do kraja, čak i u slučaju da u međuvremenu zacijele rane.

PREVENCIJA

Redovita higijena kože najučinkovitiji je način za prevenciju ove zarazne bolesti. Potrebno je njegovati oštećeni površinski sloj kože nastao raznim povredama, ubodima insekata… Ako je netko u vašoj obitelji zaražen impetigom, potrebno je poduzeti sljedeće mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze na druge ukućane:

– Nježno isperite zaražene dijelove kože blagim sapunom i vodom, a potom ih eventualno prekrijte gazom.
– Potrebno je nakon jednog nošenja oprati odjeću zaražene osobe, kao i krevetninu i ručnike, te ih ni u kom slučaju ne dijeliti s ostalim članovima obitelji
– Stavite rukavice kad zaraženoj osobi nanosite antibiotsku kremu, a nakon toga dobro operite ruke.
– Zaraženom djetetu skratite nokte kako bi spriječili češanje, a time i prenošenje zaraze.
– Često perite ruke.
– Ostavite zaraženo dijete kod kuće dok vam liječnik ne kaže da više nije zarazno.

Tekst: Roditelji.hr
Fotografija: Shutterstock