U Hrvatskoj imamo dobru dostupnost ljekarni, u većim gradovima do najbliže ljekarne ne treba proći više od nekoliko stotina metara, a i u većini manjih turističkih naselja imamo (barem) jednu ljekarnu. No, okolnosti ovogodišnjeg ljetovanja znatno su drugačije od svih ranijih. Higijena, distanca i poštivanje pravila ponašanja nužni su kako bi se prvenstveno zaštitilo sebe, ali i ostale osobe s kojima dolazimo u kontakt. Pritom, koliko god nastojali izbjeći potencijalno rizične situacije, neke je gotovo nemoguće zaobići. Primjer takve su preuzimanje ključeva od smještaja i plaćanje boravka ili odlazak u nabavku. Iako se Hrvatska može pohvaliti relativno dobrom dostupnošću primarne zdravstvene zaštite, a osobito ljekarni, pametnim planiranjem na godišnjem odmoru možete pokušati izbjeći potrebu odlaska liječniku i gužvu u ljekarni, barem kad je riječ o sunčevim opekotinama i ugrizima kukaca.

Što spakirati za odmor?

Opće su preporuke da vaša prtljaga sadrži lijek protiv bolova i lijek za snižavanje povišene tjelesne temperature. Lijek koji se prvenstveno preporučuje kad je riječ o povišenoj tjelesnoj temperaturi, neovisno je li uzrokovana mogućom koronavirusnom infekcijom ili nekim drugim uzročnikom, je paracetamol. On ujedno djeluje i za ublažavanje blagih do umjerenih bolova (primjerice glavobolje, menstrualnih bolova i sl.), a u oblicima koji su namijenjeni za primjenu kod djece (sirup, čepići) prvi je izbor za snižavanje temperature i u pedijatriji.

Nakon duge i ove osobito neizvjesne i naporne godine, svi se veselimo zasluženom odmoru. Naravno, ne očekujemo da će nam tih tjedan do dva ljetovanja pokvariti probavne smetnje, kao što su npr. akutni infektivni proljev ili mučnina, no upravo je ljetno doba praćeno povećanim rizikom od takvih problema. Putovanje, promjena prehrane, ali i brže razmnožavanje mikroorganizama kojima pogoduju ljetne temperature, mogu pridonijeti razvoju tih poteškoća. Osnova liječenja proljeva je odgovarajuća prehrana (npr. tost, riža, slani štapići) i nadoknada izgubljenih soli i tekućine kako bi se spriječila dehidracija. Dehidracija, uglavnom, predstavlja najznačajniji problem kod proljeva, a u svrhu njezina sprječavanja koriste se oralne rehidracijske soli koje su dostupne i u oblicima (okusom i sastavom) prilagođenim djeci. Uz oralne rehidracijske soli, na put nije loše ponijeti i probiotik koji može skratiti trajanje proljeva i omogućiti bolju iskoristivost hranjivih tvari.

Ljeti je, kao i u ostalim razdobljima godine, moguća pojava grlobolje, kašlja, curenja nosa, alergija, svrbeža, žgaravice, zatvora i herpesa na usni stoga nije loša ideja da vam prtljaga sadrži lijekove za ublažavanje navedenih smetnji, kao i flastere te zavoje, koje zasigurno imate u „kućnoj ljekarni“, za slučaj ozljeda.

Terapija za kronične bolesti

Lijekove koje trebate uzimati redovito potrebno je ponijeti i na godišnji odmor, idealno u količini koja je dovoljna za cijelo trajanje odmora. Većina lijekova trebala bi se čuvati na temperaturi nižoj od 25°C, međutim nije ih poželjno stavljati u rashladne torbe jer smrzavanje lijeka može imati učinak na lijek jednako kao i prekomjerno zagrijavanje. Iznimka su lijekovi koji se moraju čuvati na hladnom (od 2 do 8°C kao npr. inzulini, ili do maksimalno 15°C kao npr. neke kapi za oči). Takve lijekove potrebno je spakirati u rashladnu torbu, no poželjno ih je prethodno omotati ručnikom kako bi se spriječio izravan dodir s rashladnim uloškom i moguće smrzavanje.

Ponesite maske i dezinficijens

Ove godine u putnu je prtljagu potrebno spakirati i neke nove elemente. To su prije svega zaštitne maske (jednokratne ako ne postoji mogućnost pranja višekratnih platnenih maski na dovoljno visokoj temperaturi).

Detaljno pranje ruku sapunom i toplom vodom u svakodnevnom životu je dostatna mjera kojom se može spriječiti zaraza novim koronavirusom i brojnim drugim patogenim mikroorganizmima, no ako niste u mogućnosti odmah oprati ruke nakon kontakta s nekom vanjskom površinom (npr. kvakom, rukohvatom u sredstvima javnog prijevoza ili kolicima u trgovinama), preporučuje se primjena dezinficijensa. Iako su različiti dezinficijensi za kožu i površine sada široko dostupni, preporučuje se obratiti pozornost na to koristite li dezinficijens koji je učinkovit protiv koronavirusa. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, kao i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, navode da se u borbi protiv koronavirusa koriste neke od sljedećih tvari: natrijev hipoklorit (0,05-0,5%), etanol (70%), glutaraldehid (2%), izopropanol (50%), benzalkonijev klorid (0,05%) i natrijev klorit (0,23%).

Iako je obični alkohol (etanol) učinkovit u uklanjanju koronavirusa s površina i kože, opetovano korištenje kod osjetljive kože može uzrokovati isušivanje i iritaciju. Jedna od vrlo čestih pogrešaka koju se, u nastojanju da se izbjegne isušujući učinak alkohola na kožu, čini jest razrjeđivanje alkohola vodom ili nekom drugom vodenom otopinom. Pritom se njegovi protuvirusni i antibakterijski učinci oslabljuju ili u potpunosti gube. Alternativa alkoholnim dezinficijensima su dezinficijensi s kvaternim amonijevim solima koji učinkovito razgrađuju lipidnu ovojnicu koronavirusa, a moguće ih je koristiti na koži i na površinama. Dostupne su i formulacije koje omogućuju produljeni učinak, dezinficijensi koji sadrže silikonsku bazu i kvaternu amonijevu sol pa na koži čine zaštitni film u trajanju do 24 sata, a na površinama su učinkoviti i do mjesec dana. Primjenom ovakvih dezinficijensa smanjuje se potreba za njihovim opetovanim nanošenjem, uz istovremenu zaštitu od ponovne kontaminacije.

Pandemija nije završila

Iako su epidemiološke mjere ublažene i, izuzev pojedinaca koji su zaraženi ili im je propisana samoizolacija, možemo se gotovo u potpunosti vratiti svojim uobičajenim aktivnostima i planirati ljetovanje, ne bismo smjeli zaboraviti da živimo u vremenu pandemije. Opasnost neće nestati sve dok se ne pronađu učinkovite terapije protiv COVID-19 bolesti, stoga se moramo i dalje ponašati odgovorno prema sebi i prema drugima, u svakodnevnom životu i u vrijeme godišnjeg odmora.

Tekst: Jasminka Vugec Mihok, mag. pharm., univ. mag. pharm.
Fotografija: Shutterstock