Bez obzira koliko nas roditelji vole, oni su samo ljudi i čine pogreške kao

i svi drugi. Kad odrastemo i imamo svoju djecu, na nama je da odlučimo kakvi

ćemo roditelji biti. Sjećamo se najboljih stvari koje su nam dali roditelji i

pokušavamo dati još više vlastitoj djeci. Sjećamo se i trauma iz djetinjstva, stvari

zbog kojih smo se osjećali uzrujano, i trudimo se izbjeći ih u našem odnosu s

vlastitom djecom. Evo 9 stvari koje uspješni roditelji ne čine, a naučili su to

iz grešaka svojih majki i očeva!

Ismijavanje djetetovih interesa i hobija. To roditelji često rade, želeći svrstati dijete u svoj "kalup“ ili, još gore, preko djeteta ostvariti svoje ambicije. Važno je da roditelj podrži djecu i ohrabruje ih u onome što vole i u čemu su pronašli svoj izvor zadovoljstva. Mnogi roditelji, koji su kao mali bili sputavani u svojem kreativnom izražavanju, primjerice slikanju, i kao odrasli ljudi boje se pokazati svoje talente zbog straha od osude.

Ako im djeca

kažu nešto u povjerenju, roditelji to ne smiju koristiti kao temu razgovora s

drugima. Povjerenje

je ključ svakog odnosa, a kad je u pitanju odnos roditelj – dijete, ono nikako

ne može biti jednostrano. Roditelji imaju očekivanja od djece, no isto je i

mališanima – i kod njih je povjerenje ona karika koja čini razliku i gradi

dobar odnos.

"Kada sam imao 15 godina, moj otac odlučio je imati „sastanak“ sa mnom kako bih razgovarali o mojoj budućnosti te mi pomogao da se odlučim za ono što bih želio biti. Htio sam biti programer, ali nisam rekao da me interesira programiranje / softverski inženjering, jer je on želio čuti nešto drugo. Govorio je nešto više od sat vremena o tome kako liječnička profesija jamči ugled, a ne samo sigurnu budućnost. Porazno sam rekao: "U redu, bit ću liječnik." Propustio sam 3 godine svog života baveći se onim što me ne interesira, dok jednog dana nisam donio odluku, ispisao se s Medicinskog fakulteta… Moj život nikad nije bio isti. Moja djeca će odabrati ono što žele biti“, priča tata Ivan iz Zagreba. I, uistinu, važno je omogućiti djeci da slijede svoje snove. Ako ne zbog ničega drugog, onda zbog činjenice da barem nećete biti krivi za eventualne pogrešne odluke i buduća nezadovoljstva.

Držanje predavanja. Roditelji su, a osobito mame, sklone

satima „držati predavanja“, čak i za najmanju sitnicu i problem u ponašanju.

Mnogo puta sve se vrti oko nereda u stanu. Kad trebate s djecom voditi strogu

ili ozbiljnu raspravu, svoje mišljenje – i vi i oni! - možete iznijeti u manje

od pet minuta. Dijete vas već nakon prve dvije rečenice prestaje slušati – što god

dalje izgovorili, ono ne čuje! Zato budite odlučni, kratki i jezgroviti!

Ako ste jako ljuti, pa reagirate vikom ili nekim bijesnim ispadom, ispričajte se. Da, roditelj smije reći „Oprosti!“

ako je pretjerao; nema potrebe za demonstracijom moći. To je djetetu značiti

više od bilo čega drugoga.

Ponovno uređivanje stvari koje su napravili! Primjerice, dijete napravi krevet, a vi popravljate. To ih

izluđuje i šalje im poruku – zašto se uopće truditi kad nikada nije dobro?

Privrženost i iskazivanje emocija.

Svaki roditelj voli svoje dijete, no neki su emotivno hladni. Čitajte im, grlite

ih, slavite njihova postignuća i dijelite s njima svoje misli i osjećaje –

nikada nisu premali za to!

Ne svađajte se pred njima. „Moji su se roditelji su se puno svađali oko mene i nekih odgojnih

metoda i mrzio sam to odrastajući. Sjećam se jednog puta, kad sam imao oko 8

godina, bio sam u automobilu s roditeljima. Svađali su se glasno na prvom

sjedalu. Zaustavili smo se na crvenom svjetlu, a ja sam otkopčao sigurnosni

pojas, izašao iz automobila i počeo trčati“, priča tata Stjepan kojemu je

glavno pravilo u odgoju djece – nikad se ne svađamo pred djecom, a osobito ne

proturječimo jedno drugome o stvarima koje se tiču odgoja.

Izbjegavajte rečenicu: "Zato što sam tako rekao!" Objasnite zašto tražite nešto od njih; puno je veća vjerojatnost da će to napraviti dragovoljno nego kad demonstrirate moć i autoritet. Samim time što ste roditelj, niste „diktator“, već osoba koja djecu mora naučiti pravilnom komuniciranju među ljudima i međusobnom poštovanju.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock