Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Pandemija prolazi, ali posljedice za djecu ostaju! Kako se s njima nositi, savjetuju ugledni domaći stručnjaci

Stres je evolucijski odgovor na prijetnju na koji svi reagiramo na različite načine. Iako se vraćamo u "novo normalno", traume koje smo doživjeli zbog pandemije, ali i potresa, kao i posljedice koje nam slijede, poput gubitka posla ...

 tužna djevojčica koja se još nije oporavila od posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa

Već nekoliko dana u Hrvatskoj nema novih slučajeva zaraze koronavirusom. I dok se život pomalo vraća u "novo normalno", posljedice na svih nas, uključujući i djecu, ostaju. Svjesni te situacije, čak 16 autora, psihologa, psihijatara i socijalnih radnika udružilo je snage i znanje te sudjelovalo u stvaranju knjige "Povezani: Telefonsko i e-savjetovanje u suočavanju s pandemijom COVID-19 i njenim posljedicama“, koje je nedavno objavljena na web stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Knjigu, čija je urednica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, dugogodišnja ravnateljica Polilinike, a koja govori o iskustvu pružanja podrške i zaštite osobama u različitim krizama, možete besplatno preuzeti.

"Prošlo je čitavo stoljeće od kada je svijet posljednji put doživio krizu sličnu onoj u kakvoj se sada nalazi. Iako se odvija globalno, ova zdravstvena kriza vrlo je osobna. Ona u središtu ima pojedinca i njegovo tjelesno i mentalno zdravlje, a time zahtijeva i pomoć usmjerenu na individualne potrebe. COVID-19 kriza za građane Zagreba dodatno je otežana potresima, koji su uslijedili mjerama koje su poručile #ostanidoma. U njima su neki dom izgubili, dok je drugima on prestao biti sigurnim mjestom. Kada se osoba suočava s neizvjesnim vremenima, događaji koji su sada svakodnevnica mogu snažno doprinijeti osjećaju straha, izolacije i neizvjesnosti, ali i pojavi drugih emocionalnih stanja i reakcija. Mnogi ovih dana u potrazi su za resursima, onim unutar, ali i izvan nas samih, koji će im olakšati nošenje sa zahtjevima prilagodbe na nove okolnosti, izostankom uobičajene strukture dana, potencijalnim ili stvarnim gubitcima bliskih osoba, odnosa i stabilnosti te narušenosti obiteljskih odnosa uvjetovanoj stresnim okolnostima. Potreba za pomoći posebice je izražena kod onih koji su najranjiviji – djece, osoba s ranijim teškoćama mentalnog zdravlja i poviješću traumatskih iskustava, oboljelih i osoba u samoizolaciji, starijih osoba, rodilja i majki novorođenčadi, invalida, osoba u rizičnim zanimanjima, osoba koje su i ranije bile socijalno izolirane, te izbjeglica", kaže prof. dr. sc. Buljan Flander.

Stres je, napominje, evolucijski odgovor na prijetnju na koji svi reagiramo na različite načine. Ponekad ona može probuditi najbolje u nama, čemu smo u ovoj krizi već i svjedočili.

"U danima koji su i dalje ispred nas, na svima nama je odgovornost kako ćemo utjecati na pojedinca, zajednicu i društvo u cjelini, koristeći resurse i snage koje imamo. Doprinos stručnjaka mentalnog zdravlja, zajedno s naporima liječnika, epidemiologa i virologa, upravo kroz razumijevanje ljudskog ponašanja te pružanje psihološke pomoći i podrške, ključan je za globalni oporavak i jačanje otpornosti u zajednici. Svjesni smo rizika od dugoročnih posljedica po mentalno zdravlje koji mogu uslijediti, i zato moramo djelovati odmah, i to koordinirano, na način da pomoć bude pravovremeno dostupna svima. Kroz pomaganje onima koji nas trebaju, gdje god se nalazili i u vrijeme kada zaista osjete potrebu, možemo smanjiti negativne učinke pandemije i pomoći vratiti nadu i sigurnost ljudima koji su pogođeni u krizi", rekla je urednica knjige.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock

Najnovije

Najpopularnije