INTERVJU Akademkinja Mirna Šitum : 'Hoće li zbog koronavirusa melanom uzeti još više života?'

"Ovogodišnja kampanja ima poruku koja se povezuje sa pogledom "gore“. Kada danju pogledate prema nebu i vidite sunce, zaštitite se! Kada noću pogledate prema nebu i vidite puni mjesec, vrijeme je za samopregled kože. Dakle, edukacija o fotoprotektivnom ponašanju i o potrebi samopregleda tijekom kojeg možete u mnogim slučajevima zapaziti sumnjive promjene na svojoj koži i na vrijeme, bez rizika po život, otići potvrditi ili isključiti sumnju u zloćudni tumor kože", kaže akademkinja.

Koje vam je sve planove pokvarila pandemija?
Unatoč tome što mi smatramo da su edukacija i prosvjećivanje o mjerama prevencije i samopregledu vrlo važan dio naših aktivnosti, građani očekuju klasične dermatološke preglede. S obzirom da u kampanjama imamo masovna okupljanja građana, ove godine, nažalost, takav vid provođenja javno-preventivne akcije ne možemo provesti. Zadnjih godina smo po nekoliko dana pregledavali stanovnike naših otoka Visa, Hvara, Lošinja, Cresa, Unije i Suska, a ove godine smo pripremali akciju na otoku Braču. I ne samo na Braču u okviru Euromelanoma, nego godinama u svibnju i početkom srpnja provodimo i aktivnosti pod motom "Djeluj sada“ koje se odvijaju u gradovima Zagrebu (na Jarunu) i u Splitu (na Prokurativama) gdje prosječno pregledamo oko 2000 tisuće građana. Dakle, ovogodišnje besplatne dermatološke preglede nismo u mogućnosti organizirati.

Smatrate li da će aktualna situacija s Covidom, kako neki drugi liječnici upozoravaju, smanjiti broj preventivnih pregleda, u vašem slučaju kože, a time i povećati opasnost od širenja bolesti?
U našoj Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice, koja je ujedno u Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, kao i u drugim dermatološkim ustanovama u Hrvatskoj, kroz cijelu godinu pacijenti imaju priliku doći na preventivne preglede. Ovdje bih napomenula da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj je moguće dobiti uputnicu od liječnika obiteljske medicina za preventivni pregled kože, što je velika privilegija za naše građane. Ako uzmemo u obzir činjenicu da u okviru naših javno-zdravstvenih aktivnosti ranog otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora na 1000 pregledanih građana postavimo sumnju na 20 melanoma i oko 100 karcinoma kože, a pregledamo ukupno do 4000 stanovnika, jasno je kako će izostanak preventivnih pregleda kojima je onemogućena naša šira dostupnost građanstvu, rezultirati smanjenim brojem novootkrivenih zloćudnih tumora kože. Dakle, ako je u cijeloj Hrvatskoj godišnje oko 800 novootkrivenih pacijenata s melanomom, među njima je oko 10% otkrivenih u našim kampanjama.

Možete li se kratko osvrnuti na trenutačnu situaciji u Hrvatskoj kada je svjesnost o melanomu i zaštiti kože na suncu u pitanju? Jesmo li postali odgovorniji zahvaljujući svim promotivnim akcijama koje poduzimate?
Zadnjih nekoliko godina vidimo da je svijest o fotoprotektivnom ponašanju naših građana porasla i sve više ih kroz cijelu godinu dolazi na preventivne preglede. O tome svjedočimo u svakodnevnom radu dermatoonkološke službe u našoj Klinici u kojoj je i najdulja lista čekanja na pregled. Moram istaknuti da je svugdje u svijetu, pa tako i kod nas, među svim zloćudnim tumorima, najveći porast broja oboljelih od zloćudnih tumora kože. Nažalost, u Hrvatskoj to nije prepoznato pa tako ne postoji Nacionalni plan prevencije zloćudnih tumora kože niti je dermatoonkološka struka uključena u izradu novog Nacionalnog plana za prevenciju raka. Petnaestogodišnji ogroman napor hrvatskih dermatologa bez ikakve logističke potpore državne administracije, napravio je puno dobra za naše građane, a temu zloćudnih tumora kože afirmirao do krajnjih granica i postigao rezultate koje prepoznaju sve relevantne stručne institucije u svijetu. Kao organizatorica kampanja neizmjerno sam zahvalna svim kolegama na dugogodišnjem volonterskom radu na dobrobit naših građana. Upravo ova činjenica da smo dugogodišnjim radom probudili svijest naših građana i da imamo sve više oboljelih od melanoma u ranoj fazi otkrivanja koja je ujedno prognostički vrlo povoljna, trebala bi biti poticaj za afirmaciju dermatoonkološke struke u Hrvatskoj, za zapošljavanje više stručnjaka u tom području i za više ulaganja kako naše liste čekanja ne preventivne preglede ne bi bile višemjesečne.

Kolika je smrtnost od melanoma u Hrvatskoj i možete li to usporediti s drugim europskim zemljama?
Hrvatska ima jednu od najvećih stopa smrtnosti od melanoma u Europi. Unatoč činjenici da imamo sve veći broj novootkrivenih melanoma u početnoj fazi, još uvijek nam često dolaze pacijenti s uznapredovalom bolesti. Od ukupnog 800 novootkrivenih pacijenata s melanomom u 2016. godini, umrlo je njih 211. Često postavljamo pitanja-zašto naši pacijenti kasne na pregled i što možemo učiniti da se jedan od tumora koji stručnjaci najčešće jednostavno dijagnosticiraju, postane izlječiva bolest ? Kako bismo znali koliki je udio slabijeg preživljenja uzrokovan kasnijim otkrivanjem, a koliki eventualnim neadekvatnim liječenjem ili dostupnošću kvalitetne zdravstvene skrbi kroz cijelu Hrvatsku, potrebna su ulaganja u kvalitetne, standardizirane kliničke i epidemiološke baze podataka i podizanje svjesnosti o važnosti donošenja odluka na temelju najboljih dostupnih podataka. To podrazumijeva angažman cijelog sustava zdravstvene zaštite koji treba biti učinkovitiji, a hrvatski dermatovenerolozi su u svakom trenutku spremni preuzeti teret u dobro organiziranom sustavnom pristupu ovom problemu.

Iako se to stalno ponavlja, nije naodmet još jednom podsjetiti grđane na to kako mogu prepoznati sumnjivi madež i na koje još promjene na koži moraju reagirati?
Ne postoji osoba koja nema madeža. Kada je na tijelu više od 20 madeža, veći je rizik od nastanka melanoma. S nekim madežima se rodimo, a tijekom života pojavljuju se novi. Rastu zajedno s nama, povećavaju se i blago mijenjaju boju, što je normalna pojava. No osim što je samo postojanje velikog broja madeža rizično, moramo upozoriti da valja obratiti pozornost na nagle promjene u izgledu madeža, ali i iznenadnu pojavu novog madeža koji izgleda potpuno drugačije od ostalih. Podučavamo pacijente takozvanoj abecedi melanoma. Naime, za lakše praćenje promjena, služimo se sljedećim pojmovima:

Asymetry - asimetrija - sumnjivim se smatra madež

Border - rubovi - normalan madež ima jasne i pravilne

rubove, a kod onih koji se mijenjaju rub postaje nejasan, nepravilan

Color - boja - promjena boje najalarmantniji je znak,

osobito ako madež postane tamnosmeđ, siv, crn, plavičast i ako ima

više nijansi boja. Također, sumnjiv je madež koji gubi boju i ima

Diameter - promjer - promjer do 6 milimetara smatra se

normalnim, ali ako je uz ostale znakove primjetan nagli rast madeža,

to može biti razlog za brigu, odnosno razlog za kirurško uklanjanje

Evolution, elevation - izbočenost, uzdignuće - kada

Feeling - osjećaj - subjektivni doživljaj da neki

madež svrbi, boli ili peče također može biti razlog da ga

Osim sumnjivih madeža na koži se mogu pojaviti čvorić ili crvene mrlje koje imaju grubu površinu i ljuskaju se, povremeno krvare ili izgledaju poput ranice koja ne zacjeljuje. U ovim je slučajevima vrlo vjerojatno riječ o karcinomu kože koji ne pokazuje tendenciju metastaziranja kao melanom, ali ga je nužno liječiti jer se lokalno širi.

Razgovarala: Danijela Petrov
Fotografije: Hrvatski liječnički zbor i Shutterstock