Hrvatski učenici ne vole školu, imaju višak kilograma, no zadovoljni su životom i češće od prosjeka žive s oba roditelja u odnosu na vršnjake u drugim europskim zemljama, pokazalo je međunarodno straživanje o zdravstvenom ponašanju učenika koje je u utorak objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Rizična ponašanja, poput maltretiranja drugih (posebice na društvenim mrežam), potom nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnosti, vodeći su izazovi ove generacije, baš kao i konzumacija alkohola, s obzirom na činjenicu da je postotak 15-godišnjaka koji piju alkohol i dalje vrlo visok. Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) međunarodno je istraživanje koje se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom – Regionalnim uredom za Europu u 50 zemalja i regija Europe i Sjeverne Amerike, uključujući Hrvatsku. Istraživanje je posljednji put provedeno 2018. godine u 45 zemalja kada je globalno anketirano 227441 učenika, a od toga 5169 učenika i učenica iz Hrvatske, a sada su objavljeni rezultati.

Hrvatska je, kaže ovo istraživanje, i dalje iznad prosjeka u pogledu konzumiranja alkohola, ali više nije u samom vrhu među zemljama. Ipak, zabrinjava podatak da su učenici u sve tri dobne skupine koje su obuhvaćene istraživanjem (11, 13 i 15 godina) rekli kako su bili pijani dva ili više puta u životu, a učenici u dobi od 15 godina i u posljednjih 30 dana.

Pušenje je i dalje vrlo često među učenicima, ali Hrvatska više nije toliko visoko na ljestvici kao u prethodnom istraživanju. Nadalje, naši su učenici među deset zemalja s najmanjom dnevnom konzumacijom voća, podaci su još više poražavajući kad je u pitanju povrće, s time da 15-godišnjaci konzumiraju manje povrća od mlađih učenika, a na pretposljednjem smo mjestu i prema broju petnaestogodišnjaka koji su imali spolni odnos.

"U nekim smo pokazateljima čak među 10-tak zemalja s najpovoljnijom situacijom, kao što je život s oba roditelja, zadovoljstvo životom, subjektivna procjena odličnog zdravlja, nizak udio učenika s premalom tjelesnom masom te nizak udio spolno aktivnih petnaestogodišnjaka. Nasuprot tome, važno je naglasiti kako su trinaestogodišnjaci na zadnjem mjestu zbog niskog udjela učenika koji voli školu, kako imamo nepovoljnu situaciju u prehrambenim navikama u sve tri dobne skupine s visokim udjelom trinaestogodišnjaka s prekomjernom tjelesnom masom te smo vrlo visoko po problematičnoj upotrebi društvenih medija. Podaci o rizičnim ponašanjima – pušenju i pijenju alkohola pokazuju zabrinjavajuću situaciju, ali ipak bolju nego 2014. godine", zaključak je stručnjaka HZJZ-a.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock