Proteklo razdoblje pandemije koronavirusa značajno je utjecalo na smanjenje tjelesne aktivnosti, a nužno ograničavanje kretanja potpuno je ispraznilo parkove i igrališta te ionako neaktivnu hrvatsku mladež dodatno prikovalo za ekrane. Trenutna stabilizacija epidemiološke situacije i dolazak toplijih dana idealni su za promjenu te podizanje razine aktivnosti mladih kako bi prije svega ojačali imunitet i očuvali svoje zdravlje. Stručnjaci s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donose ključne preporuke kako uspješno potaknuti mlade na tjelesnu aktivnost.

"Tjelesna aktivnost predstavlja jedan od temeljnih uvjeta za normalan rast i razvoj od najranije dobi te pridonosi očuvanju i unapređenju zdravlja tijekom cijelog života. S obzirom na proteklo vremensko razdoblje koje su mladi provodili većinom kod kuće, sada je ključno svakodnevno ih poticati i motivirati da odaberu tjelesnu aktivnost umjesto ekrana“, ističe izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević, dekan KIF-a.

"Nakon karantene, tijekom koje smo se pridržavali uputa te većinu vremena provodili kod kuće, bilo je teško zabaviti dijete, a još teže organizirati neke aktivnosti koje uključuju kretanje. Kako sam čitavo vrijeme radila od kuće, nakon 17 sati 'lovili' bi skrivene puteljke bez ljudi, samo kako bi se barem malo prošetali, a do tada su kompjuterske igre bile glavna zanimacija. Svjesna sam kako to nije dobro, no morala sam raditi te sam tako kupovala mir. Sin mi je stvorilo naviku biti kod kuće, pa sada - kada imamo veću slobodu kretanja - i nije toliko zainteresiran za šetnju s roditeljima i kretanje", kaže Maja Z., mama 5-godišnjaka iz Zagreba.

Predškolskoj djeci, savjetuju stručnjaci Kineziološkog fakulteta, roditelji trebaju osigurati barem tri sata tjelesne aktivnosti dnevno te ih potaknu na aktivnosti i nekoliko puta u danu. Od velike je važnosti osigurati prostor za kretanje u dvorištu ili kući te pomagala za igru. S djecom biste trebali vježbati zajedno, a to uključuje zajedničke šetnje, aktivne igre, ples, vožnju bicikla, romobila ili, pak, izvođenjem zadataka loptom.

Oni kreativni mogu izraditi vlastita sportska pomagala od materijala koje imaju kod kuće te složiti poligon zadataka skakanja, provlačenja, penjanja, puzanja ili kotrljanja. Roditelji djecu mogu aktivirati i kroz razne zadatke poput pomaganja u kućanskim poslovima, pripremi hrane, sadnji cvijeća ili pranja automobila, a vrijeme provedeno pred ekranom pokušati smanjiti na maksimalno 60 minuta dnevno.

“Djeca predškolske dobi trebaju puno poticaja iz okoline. Imaju beskonačnu

energiju pa je ovo razdoblje izolacije velik izazov za roditelje kod kuće i s

nedostatkom vremena. Tu nema brzinskih rješenja i nije lako jer ste u ovom

razdoblju preuzeli i ulogu odgajatelja te trebate organizirati dan ispunjen

aktivnostima koje su razvojne i zabavne. Iako će na taj način poslovi trajati

dulje, a oko vas će biti nered, probajte ih uključiti u sve što vi radite po

kući i oko kuće. Pažnja, smijeh, igra i kretanje trebaju im sada više nego ikad

prije”, kaže doc. dr. sc. Sanja Šalaj.

Školarci su skupina mladih koja je u Hrvatskoj najmanje aktivna, a najviše vremena provode sjedeći ili ležeći. Upravo zbog toga nužno je uvažiti preporuke stručnjaka koji savjetuju aktivnost po želji nekoliko puta u danu od minimalno ukupno 60 minuta. Vježbanje s roditeljima odlično je za stvaranje veće povezanosti, a ideja je mnogo. Školarci roditelje mogu naučiti svoju omiljenu aktivnost, potaknuti ih na tjelovježbu, šetnju, trening ili od roditelja naučiti aktivnost koja njima dobro ide.

"Djetinjstvo je razdoblje života obilježeno snažnom unutrašnjom potrebom za kretanjem, a u ovim izvanrednim okolnostima većini su djece prilike za tjelesnu aktivnost znatno umanjene. U trenutnoj situaciji u kojoj nisu dozvoljene organizirane aktivnosti, apeliramo na roditelje da u zgusnutom dnevnom rasporedu svakako pokušaju odvojiti vrijeme za obiteljske aktivnosti na otvorenom i zajedničku igru s djecom“, kaže doc. dr. sc. Maroje Sorić.

Jačati mišiće svaki dan može se penjanjem, trčanjem, skakanjem, plesanjem, preskakanjem ili brojnim drugim aktivnostima koje su ujedno i zabavne. Odlično je odabrati aktivnost u kojoj dijete uživa, a koja potiče znojenje i ubrzava rad srca. Ako imate dvorište odaberite aktivnost vani. Predložite djetetu da skine aplikaciju za brojanje koraka, napravi izazov s prijateljima i zajedno nadmaše 15 tisuća koraka u danu. Mobitel ili računalo dijete može iskoristiti za vježbu online samostalno ili uz povezivanje s prijateljima.

“Tjelesna aktivnost, osim na tjelesno zdravlje ima i velik utjecaj na rad mozga. Roditelji bi trebali potaknuti djecu na kratke tjelesno aktivne pauze tijekom dugotrajnog perioda neaktivnosti. Nekoliko minuta tjelovježbe nakon pola sata online škole pomoći će učenicima lakše pratiti nastavu, produžiti vrijeme usredotočenosti na zadatke i tako pomoći učenicima svladati gradivo”, kaže dr. sc. Hrvoje Podnar.