Iako smo svi jedva dočekali popuštanje mjera povezanih s koronavirusom, nova promjena neće svima odgovarati. Kako se naviknuti na "novo normalno? Ono čega sada trebamo biti svjesni, upozorava Mirta Freisman Čobanov, direktorica Partus akademije, koja i za sebe ima preko 800 predavanja i edukacijskih treninga iz područja poslovnog i osobnog rasta, jest činjenica da su se neki ljudi jako bojali korone, pa su do sada – jer su svi bili kod kuće – na neki način bili zaštićeni. Kad ljudi počnu više cirkulirati, što se trenutačno događa, opasnost se iz njihove perspektive povećava. Osim toga, koronavirus je velika nepoznanica, pa ni sami ne znamo kako će cijela priča završiti i hoće li doći taj drugi val, što kod nekih ljudi može izazvati veću razinu stresa i anksioznosti.
"Već se događa porast anksioznosti među ljudima. Kod nas u psihoterapiji telefoni neprestano zvone, ljudi zovu zbog različitih poteškoća, prije svega anksioznog osjećaja, a cijeloj situaciji nije pomogao ni potres. Imali smo dvije krize paralelno, pa se ljudima koji su inače imali problema s time, počeo aktivirati PTSP, a drugima se takvo što lako može dogoditi. Smatram da će posljedice ovih kriza biti jako vidljive i aktivne nakon šest mjeseci, tj. kad prođe kriza. Tada će trebati imati razumijevanja za ljude u problemu, pokazati im empatiju i biti podrška“, upozorava Mirta Freisman Čobanov.
Hoćemo li na jesen morati ponovno u karantenu, najveći je strah većine ljudi. Kako ne dozvoliti da nas taj strah paralizira?
"Teško je reći kako dozvoliti ili ne dozvoliti, jer svatko se sa stresom nosi na svoj način. U ovoj je situaciji sada generalno važno da budemo dobri prema sebi, da od sebe ne očekujemo previše i ne radimo velike planove, poput onih da ćete napisati knjigu, razviti neku vještinu za koju do sada niste imali vremena, pripremati na stotine kolača…. Ljudi generalno shvaćaju da to ne ide tako i mnogu su već sada u nekoj vrsti depresije. Ljudi su društvena bića, pa nam ova izolacija teško pada. No teško nam pada i svaka promjena. Sada kada smo se kako-tako naviknuli funkcionirati na jedan način, sada se situacija opet mijenja, pa bi nam se na jesen možda mogla dogoditi nova izolacija… Svaka promjena nosi određene psihološke posljedice, a kod svake se ponovno događaju određene emocije: od negiranja, ljutnje, tuge, prilagodbe, do na kraju i prihvaćanja. Mi ćemo u ovom razdoblju prolaziti kroz određene cikluse te se morati naviknuti funkcionirati u u kojem više ništa nije sigurno“, kaže Mirta Freisman Čobanov napominjući kako iz svake krize, pa i ove, ipak možemo izvući i nešto korisno.
"Primijetila sam da su se ljudi osvijestili, stavili neke bitne vrijednosti na prvo mjesto. Definitivno će se mijenjati naše potrošačke navike, jer se mnogi pitaju trebaju li nam doista sve te stvari koje kupujemo, a vjerojatno ćemo i više cijeniti međuljudske odnose. Nadam se da više nećemo uzimati zdravo za gotovo taj jedan život koji imamo. Neizvjesnost nam pomaže da dođemo u kontakt sa samim sobom, pa su mnogi tijekom ove krize naučili puno o sebi. Svaka situacija može biti prilika da iz nje izvučemo najbolje i sačuvamo unutarnji mir; to je najbolji način da iz ove krize izađemo bez velike štete za fizičko i psihičko zdravlje“, zaključuje ova stručnjakinja.
Tekst: D. Petrov
Fotografije: Shutterstock i privatni arhiv
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano