Čak 82,8% djece u Hrvatskoj ne jede povrće svaki dan, dok njih 66,5 % ni voće. A upravo je konzumacija voća i povrća povezana s manjim rizikom od razvoja kroničnih bolesti kasnije tijekom života. S druge, pak, strane, unatoč velikom napretku društva, nezarazne kronične bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih žila te karcinoma uzimaju sve veći danak, u sve ranijoj životnoj dobi. Zajednički faktor rizika za sve ove bolesti upravo je prehrana. Kako stvoriti dobre prehrambene temelje i vratiti se prirodnoj, cjelovitoj prehrani unatoč svim “prečacima” i izazovima modernog društva?
“Rano djetinjstvo predstavlja kritično razdoblje za uspostavljanje prehrambenih navika u djece, a tu obitelj ima primarnu ulogu. Roditelji koji počinju s dohranom prvenstveno trebaju imati strpljenje sa sobom i s djetetom. Najčešća pogreška se događa nakon što dijete napuni 12 mjeseci, kada polako može početi slijediti obiteljsku prehranu. U tom razdoblju kreće i faza jedenja i nejedenja pa roditelji pokleknu i krenu davati samo ono što kod njihovog djeteta 'prolazi'. Upravo mi - roditelji, moramo biti primjer našoj djeci. Često roditelji žele zdravo hraniti dijete, ali nisu spremni mijenjati svoje loše navike. Matematika je jednostavna, ako vi jedete zdravo i vaše će dijete slijediti primjer, i dobrobit će se itekako vidjeti. Djeca nas gledaju i uče od nas”, kaže Iva Janeš, autorica knjige “Zeleni život vege mame” i osnivačica istoimene Facebook grupe koja ima više od 4300 članova. Mnogi ljudi željni mijenjanja prehrambenih navika putem te stranicena dnevnoj bazi razmjenjuju iskustva, educiraju se i traže provjerene informacije.
Pritisak na dijete da silom jede voće i povrće neće, kaže Iva, dati pozitivan efekt za razliku od poticajne okoline koja bi svakom djetetu trebala biti dobar primjer.

“Prirodno je i zdravo preispitati svoje odluke, a pogotovo ako su to odluke koje donosimo za svoju djecu. Na hrvatskom tržištu nije postojala adekvatna literatura o biljnoj prehrani - do sad! Upravo iz te odgovornosti krenuli smo u detaljno istraživanje, čitanje i edukaciju o toj temi. Naša knjiga Zeleni život vege mama riznica je znanja o biljnoj prehrani temeljenoj na znanstvenim činjenicama. Jedinstvena je jer detaljno obrađuje prehranu svih dobnih skupina, trudnica i dojilja te je prilagođena alergičarima. Ono što ovaj priručnik čini jedinstvenim na tržištu je i način na koji su predstavljene informacije – one nisu dosadne i komplicirane. Dapače, svaka je namirnica objašnjena jednostavnim rječnikom – a o sebi govore upravo one same - predstavit će nam se mnogi poput miss Heljde, super junaka Batata, snažnog Kelja, čistačice Tikvice... a gospodinu Kikirikiju, primjerice, nije jasno zašto su neki ljudi alergični na njega pa su u knjizi obrađeni alergeni i intolerancije”, kaže autorica napominjući kako je najveći problem s mahunarkama i korjenastim povrćem, čija se konzumacija konstantno smanjuje.

“Kod djece treba biti dosljedan i uporan, nuditi svakodnevno, i naravno, biti im primjer. Zeleni junaci poput kelja, cvjetače, prokulice, brokule izvori su i jako važnoga velikana među mineralima – kalcija. Često se spominje kako je biljna prehrana isključiva, jer isključuje namirnice životinjskog porijekla, no oni koji su se upustili u takav način prehrane radije je definiraju kao prehranu koja uključuje puno dostupnih, ali neopravdano zanemarenih namirnica. Osim toga, važno je imati i ideju kako pripremiti jelo tako da ne tako omiljena namirnica ipak postane ukusna i djeci prihvatljiva”, kaže Iva napominjući kako u knjizi obrađuju i možda najaktualnije temu današnjice – kako se uspješno boriti s nedostatkom vremena te kako uključiti sve skupine namirnica u prehranu.

“Pravilne prehrambene navike uključuju uravnotežen, raznoliki i šareni tanjur u čiju pripremu je uključena cijela obitelj. Zamislite trenutak da bi se vaše dijete igralo s vama, a vi mu silno želite skuhati super hranjiv, nutritivno bogat obrok. Možete ga posjeti pred televizor, dati mu mobitel ili ga možete uključiti u ono što radite. Neka proba sirovu mrkvu ili karfiol, iskoristite to vrijeme kao zajedničko, edukativno i zabavno – dajte neko super ime jelu jer to više nije ono obično jelo koje ste krenuli pripremati, sada je to super jelo koje daje super moći. Danas djeca često nemaju priliku vidjeti od kuda hrana zapravo dolazi, okusiti pravu, cjelovitu hranu kojoj ne trebaju pojačivači okusa i naučiti izabrati nutritivno kvalitetniju opciju. Mi potičemo odlazak kod proizvođača hrane, volontiranje, razmjenu iskustva, isprobavanje novih okusa, zajednička druženja, boravak u prirodi... Moderan način života uzima vrijeme, ali i daje mogućnost izbora. Kad je prehrana u pitanju, posebice djece, kojima tek treba usaditi dobre navike, izbor mora biti samo najbolje”, zaključuje autorica.

Tekst: D. P.
Fotografije: Profimedia