Dr. med. pedijatrica Giovana Armano već niz godina odgovara na najrazličitija vaša pitanja vezana uz razvoj djece, prehranu, bolesti, a sada smo u razgovoru doznali njena gledišta vezana uz dojenje i koliko su informacije o dojenju danas dostupne te imaju li dojilje odgovarajuću podršku.
Koja je uloga pedijatara u poticanju dojenja, kako je vi osobno doživljavate i što činite?
Pedijatar prati dijete od rođenja, obično od prvog mjeseca starosti i brine o njegovom zdravlju i kada je bolesno. S obzirom na to da je majčino mlijeko najprirodnija hrana za bebu, svaki će pedijatar preporučiti isključivo dojenje do 6 mjeseci starosti dojenčeta.
Koji je postotak žena koje dolaze u vašu ordinaciju s djecom koja isključivo doje prvih 6 mjeseci djetetova života?
Kroz program kojim se služimo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nažalost, bez obzira na to što mi to evidentiramo, podaci se ne vide i ne mogu se evaluirati. U mojoj ordinaciji je otprilike 70-80% dojenčadi do 2 mjeseca na prsima, a sa 6 mjeseci manje, nekih 30-40%.
Koji su po vama najveći problemi s kojima se majke susreću vezano uz dojenje i traže li pomoć na vrijeme?
S obzirom na organizirana Savjetovališta za dojenje pri Domovima zdravlja (barem u Zagrebu), mogućnost telefonskih savjetovanja stručnjaka (savjetnice za dojenje s licencom, neki pedijatri, patronaža, Ambulanta za laktaciju - Sv Duh u Zagrebu...) te dobar obuhvat putem patronaže i svakodnevnu dostupnost primarnog pedijatra smatram da svaka majka koja ima problem s dojenjem može dobiti savjet i potporu ako se javi na vrijeme.
Razlikuje se uvođenje dohrane kod dojene i kod nedojene djece? U čemu je razlika?
Početak dohrane kod isključivo dojene djece bi trebao biti sa 6 mjeseci, a kod one na adaptiranom mlijeku nadohrana se može uvesti već od četvrtog mjeseca života.
Je li vidljivija razlika u imunitetu dojene djece u odnosu na djecu na formuli?
Da, dojenčad kroz dojenje dobivaju i imunoglobuline koje ih mogu zaštititi od bolesti. Doduše i kod dojenčadi u dobi kad krenu u vrtić, vrtićki infekti mogu izazvati respiratorne bolesti praćene temperaturom, osobito u prvoj godini pohađanja vrtića, ali one obično kod dojene djece prođu brže i ne kompliciraju se.
Što biste poručili ljudima koji ne odobravaju javno dojenje djece?
Dojenje je prirodno, u tome nema ništa čega bi se mame trebale sramiti.
Koji su vaši savjeti dojiljama kako da se prema takvim ljudima postave?
To je individualno, ja bih ih ignorirala.
Što se sve čini u društvu kako bi se olakšalo dojiljama?
Koliko su žene upoznate s prednostima dojenja i koje biste vi naglasili kao najvrjednije?
Danas se zaista mnogo piše u medijima, na društvenim mrežama, u rodilištima, trudničkim tečajevima, grupama za potporu dojenja o blagodatima dojenja. Ja bih samo naglasila da je majčino mlijeko najprirodnija, najzdravija hrana, na pravoj temperaturi i uvijek dostupno.
Što partneri mogu napraviti da olakšaju dojenje svojim ženama?
Period nakon porođaja je vrlo kompleksan i samo dobra podrška partnera i obitelji može pridonijeti da majka ustraje u dojenju. Partner može obavljati cijeli niz aktivnosti kako bi se majka mogla posvetiti djetetu i dojenju, a s druge strane da bude prisutan uz bebu, da je isto mazi i vodi u šetnju, te da što više komunicira s njom kako bi se ostvarila povezanost ne samo s mamom nego i s tatom, što je jako važno.
Neke žene s dohranom kreću oko 7. ili 8. mjeseca života djeteta, jer dijete ne pokazuje poseban interes za nadohranom, koje je vaše mišljenje o tome?
S nadohranom nije dobro niti predugo čekati. Ako se djetetu ne ponudi, onda ono niti ne osjeti potrebu za drugom hranom, a u toj fazi nakon 6 mjeseci dijete već dobije prve zubiće, motorika mišića lica se oblikuje i za žvakanje i gutanje čvrste hrane, pa je sve to jako važno za početak papanja sa žlicom.
Što je s dojiljama koje puše, preporučuje li se njima radije da uvedu mliječnu formulu?
Preporučujem da prestanu pušiti, ako ništa drugo, barem tijekom dojenja.
Koliko je dojenje po vama fizički i psihički zahtjevno?
Kako kod koje majke. Kod nekih je to vrlo jednostavno i ide bez problema, a kod drugih pak je složeno i treba svakako i podršku i dobru motivaciju da ustraje.
Koji su najčešći razlozi odustajanja žena od dojenja i koliko su opravdani?
Različiti su razlozi odustajanja, od npr. da se majci čini da beba ne napreduje, da je mlijeko vodeno, da beba stalno plače do problema bolnih i tvrdih dojki, ragada na bradavicama itd...
Što biste rekli rodilji koja tek kreće s dojenjem, postoji li mogućnost da je njeno novorođenče gladno, samo zato što više plače?
Beba plače zbog raznih razloga, od toga da je gladna, da ima grčiće, da joj se spava, a ne može zaspati, da joj je prehladno ili pretoplo... Pravi pokazatelj napretka djeteta je praćenje težine tj. uhranjenosti. Ako beba dobro napreduje, sigurno nije gladna.
Koji su realni pokazatelji da je novorođenče gladno?
Ako beba plače, ne spava, ponekad ima drugačiju boju stolice... No najbolji pokazatelj je ako ne napreduje na težini.
Postoji li neki period kad je preporučljivo prestati s dojenjem ili o tome treba odlučiti majka i dijete?
O tome isključivo odlučuju majka i dijete.
Što ako dijete ni nakon tri godine ne pokazuje nikakvu potrebu da prestane dojiti?
Preporuke su da doji i dalje, iako za dijete od 3 godine dojenje nije osnovna hrana.
Razgovarala: Ivančica Tarade
Foto: Profimedia; osobni album
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano