Više od 90 posto željeza kojeg hranom unosimo u organizam nikada ne dospije u krv, tj. ne iskoristi se, zbog čega je iznimno važno, uz hranu bogatu željezom, unositi i nutrijente – prije svega vitamin C – koji potiču njegovu apsorpciju. Već se dugo priča o snažnoj vezi između željeza i vitamina C, pa smo, primjerice, mogli čuti kako je uz blitvu, špinat ili neko drugo zeleno povrće uvijek dobro popiti čašu svježe iscijeđene limunade. No priča o željezu i, posljedično, slabokrvnosti, koja nastaje zbog njegova manjka, nije nimalo jednostavna kako bi se na prvi pogled moglo činiti, jer anemija može uzrokovati brojne tegobe i uvelike smanjiti kvalitetu života svakog pojedinca. U posljednje vrijeme sve je više ljudi koji pate od anemije, a brz način života, nedovoljno vremena da se posvetimo sebi na pravi način i, naravno, pogrešna prehrana glavni su krivci za to što nemamo energije, što se brzo umaramo, što smo bljedoliki… No to su samo simptomi blage anemije, jer ne liječimo li je na vrijeme, ona može dovesti i do problema sa srcem i trajno ugroziti zdravlje.

Hrana koja sadrži željezo

Iako ju je jednostavno dijagnosticirati – najobičnijim krvnim testom, nerijetko se događa da ljudi svoj stalni umor, opću slabost i malaksalost pripisuju svemu drugome samo ne slabokrvnosti, pa se ‘liječe’ kojekakvim načinima umjesto da jednostavno promijene način prehrane i opskrbe se vitaminom C. Kad je riječ o anemiji, prehrana doista ima važnu ulogu, no pogrešno mislimo kako bismo trebali jesti što više namirnica biljnog podrijetla. Istina je kako je upravo meso, i to ono crveno, najbolji izvor željeza. Zato bi prehrana vegetarijanaca trebala biti osobito bogata vitaminom C, kako bi se željezo iz tamnozelenog lisnatog povrća bolje iskoristilo. Bogat izvor željeza su i iznutrice, gljive, jaja (osobito žumanca), tuna, sušeno voće, općenito morski plodovi… Slabokrvnim osobama preporučuje se i smanjiti unos kave, čaja i gaziranih pića, jer sadrže tanin koji sprečava apsorpciju željeza u organizmu.

zasto-je-zeljezo-tako-vazno-za-malene-velike
Composition with vegetable salad bowl. Balanced diet., Image: 365550626, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia

Problemi sa željezom kod dojenčadi

Zalihe željeza naslijeđene od majke i dobivene iz izdojenog mlijeka bit će dovoljne otprilike do 6. mjeseca djetetova života, ali tada se količina željeza smanjuje jer se djetetove potrebe povećavaju. Tada bi svakako trebalo uvoditi prve kašice te preko hrane početi nadoknađivati željezo.

Ako su u djeteta prisutni neki od simptoma (bljedilo u licu, na usnama, u usnoj šupljini i u očima, slab apetit, mlitava muskulatura, pospanost) dijete će biti upućeno na vađenje krvi i analizu hemoglobina. Ako je nalaz ispod 110 g/l krvi, tada će liječnik propisati terapiju željeza za dojenčad u kapima, koja će potrajati nekoliko mjeseci dok se zalihe željeza ne obnove.

Mnoge se majke pri posjetu pedijatru, međutim, susretnu s pitanjem treba li djetetu dodatno željezo ako su rezultati krvi pokazali granične vrijednosti? Mišljenja pedijatara o tom pitanju sve su manje podijeljena jer se struka sve više okreće prema prevenciji anemije. U praksi pedijatara pokazalo se da djeca koja primaju željezo od 2. mjeseca života pa do prve godine kao profilaksu, u 2. godini nemaju anemiju.

U prilog davanju pripravka željeza dojenčadi govori i činjenica da se željezo, kad se jednom potroši, vrlo sporo nadoknađuje. Tad niti hrana na žalost često nema dobar rezultat jer organizam možda uspijeva apsorbirati željezo za trenutačne potrebe, ali ne uspijeva stvoriti zalihe koje će dugoročnije zadovoljavati tek raznovrsna prehrana bogata mesom, jajima, zelenim povrćem i svim onim namirnicama koje dojenče još ne jede ili slabo jede. Zato se dojenčadi često propisuje dodatna terapija željezom. Uz željezo se uvijek daje i vitamin C koji poboljšava njegovu apsorpciju. Nerijetko se terapija manjom dozom nastavlja nakon poboljšanja krvne slike sljedećih mjesec do dva da tijelo osigura dodatne zalihe željeza. Ako dijete ima jaku anemiju, a zbog proljeva ili povraćanja ne može uzimati željezo na usta, tada se daje terapija venskim putem.

Optimalna doza željeza

Kako bi se spriječile moguće neželjene posljedice uzimanja pripravaka željeza kod dojenčeta (proljev, zatvor, mučnina, bol u želucu i crna stolica), terapija počinje s 1/4 doze željeza, a zatim se doza povećava dok ne dođe do optimalne od 20-50 mg željeza na dan (ovisno o djetetovoj težini). Znak da je doza optimalna jest djetetova stolica koja je uredne konzistencije, ali sivkaste boje. Dok je god stolica žutosmeđa ili smeđa, to je znak da nema dosta željeza u terapiji.

Tekst: I.Š. Foto: Profimedia