Kada ste se zadnji put nasmijali iskreno i od srca? A kad ste se zadnji put naljutili na nekoga? Nemojte dopustiti da vaša životna statistika prevagne na stranu loših osjećaja. Možda će vam u toj odluci pomoći istraživanja koja kažu da smijeh ne samo da unapređuje kvalitetu života nego i znatno produljuje životni vijek. On jača naš imunitet, smanjuje porast glukoze u tijelu, i to bez dijete, ublažava bolove – kad se smijemo, mislimo samo na lijepe stvari.

Također, dokazano je da snižava visoki krvni tlak, poboljšava cirkulaciju, aktivira izmjenu tvari u metabolizmu, a uza sve to pridonosi mentalnom zdravlju i umiruje živčani sustav. Smijeh je uistinu lijek Mr. sc. Sandra Milotti Ašpan, prof. psihologije, na internetskoj stranici (www.zdravi-grad-porec.hr) tvrdi kako se smijeh od davnina koristi u medicini (kada nije bilo anestezije, liječnici bi nasmijavali pacijente prilikom operativnog zahvata kako bi im odvratili misli od bola), a poticaj za istraživanje smijeha kao terapije dao je američki novinar Norman Cousins, koji je poslije postavljene dijagnoze neizlječive bolesti kralježnice odbio uzimati lijekove protiv bolova i učinio nešto sasvim neobično. Odlučio je zatvoriti se u hotelsku sobu i puno se smijati. Čitao je viceve i gledao samo humoristične filmove. Rezultat je bio nevjerojatan – smijeh je počeo opuštati njegove mišiće i pokretati male zglobove kralježnice te su se na koncu zahvaljujući tomu kod njega počeli smanjivati bolovi. Norman se izliječio, a novonastala znanost nazvana je gelotologija, prema grčkom ‘gelos’, što znači smijeh. Koliko je smijeh važan pokazuje i činjenica da se od 18. svibnja do 17. lipnja svake godine obilježava mjesec smijeha.

VJEŽBAJTE SMIJANJE!

Zanimljivo je da oni s razvijenim smislom za humor sve događaje češće tumače kao izazove nego kao probleme i točnije procjenjuju svoje šanse za uspjeh. Smisao za humor povezan je i sa samopouzdanjem (razvijanjem smisla za humor potiče se i razvoj samopouzdanja – i obratno), ali i sa psihičkim stanjem. Prema istraživanjima, osobe s razvijenim smislom za humor manje su neurotične od onih koji tu osobinu ne posjeduju. No, kako postići to da se što više i češće smijemo? Sakupljajte dobre viceve, crteže, šale… Pričvrstite ih na hladnjak i neka vam uvijek budu blizu, poput podsjetnika. Kad čujete neki dobar vic, isti dan ga ispričajte barem pet puta. Ako vam u tome treba podrška, možda je za vas joga smijeha. Radi se o tečajevima gdje se polaznike potiče na smijanje bez nekog osobitog razloga (smijeh je zarazan pa se cijela grupa sve jače smije)- što vam može vam pomoći da prestanete uzimati stvari previše ozbiljno i što pozitivno utječe i na um i na tijelo.

KAKO SE SMIJETE?

•’Ha, ha, ha’ smijeh je tipičan za otvorene i sretne ljude, koji su često snažne fizičke građe.

• ‘He, he, he’ smijeh naziva se zlobnim i tipičan je za zatvorene osobe i one koji prikrivaju osjećaje.

• ‘Hi, hi, hi’ smijeh odaje lukavost, to je smijeh zatvorenih usta.

• ‘Ho, ho, ho’ je smijeh kontroliranog iznenađenja (tipičan za Djeda Mraza). Zapravo je riječ o lažnom

smijehu što ga prakticiraju osobe koje su nepovjerljive prema sugovorniku.

Tekst: S.H.

Foto: Profimedia