Na nedavno održanim 9. Danima elektroničkih medija u Opatiji, UNICEF i Agencija za elektroničke medije su predstavili rezultate najnovijeg istraživanja koje se bavilo dječjim navikama gledanja televizije. Rezultati su uspoređeni s istraživanjem koje je provedeno prije dvije godine i pokazuju da djeca i dalje mnogo vremena provode gledajući televizijske sadržaje, više od polovice između jednog i tri sata dnevno. Istraživanje je dio projekta medijske pismenosti kojeg zajedno provode Agencija za elektroničke medije i UNICEF.
Član Vijeća za elektroničke medije, Robert Tomljenović, vodi projekt medijske pismenosti, tijekom kojega su provedena dva istraživanja o tome kako djeca gledaju televiziju, te provedena nacionalna kampanja „Birajmo što gledamo“.
Što pokazuje najnovije istraživanje o medijskoj pismenosti?
Najnoviji podaci su pokazali pomake u svijesti roditelja o tome da trebaju utjecati na sadržaje koje gledaju djeca. Na to je utjecaj imala i kampanja „Birajmo što gledamo“ koju je primijetilo čak 57% ispitanika, a 67% roditelja je smatra iznimno korisnom. Primjetno je da smo potaknuli roditelje da razmisle što i kada djeca gledaju.
Koliko vremena djeca provode pred TV ekranima?
Prema podacima djeca televiziju najviše gledaju u večernjim satima, kada su zapravo izloženija potencijalno štetnim sadržajima. Taj postotak je čak i porastao u odnosu na istraživanje koje je provedeno prije dvije godine. No, istraživanje pokazuje i da večernje sadržaje djeca ipak gledaju uz odraslu osobu pa je vjerojatnost da roditelji ili neka druga odrasla osoba djetetu mogu ukazati na moguću neprimjerenost sadržaja. K tome istraživanje pokazuje i još jedan važan pomak, a to je da sada svega 11% djece samo gleda televiziju, dok je prije dvije godine taj postotak bio 35. Velika većina ispitanika prepoznaje dobne oznake koje se u Hrvatskoj koriste za označavanje primjerenosti sadržaja. Pri tome je važno naglasiti da tinejdžeri pokazuju drugačiji obrazac ponašanja.
Koja je promjena primjetna kod starije djece?
Razvojem novih medijskih platformi i društvenih mreža djeca i mladi u dobi od 13 do 17 godina znatno više video sadržaje gledaju preko drugih platformi, kao što su pametni telefoni ili tableti, dok televiziju rijetko gledaju. Svoj interes usmjeravaju i na društvene mreže, a video sadržaje najčešće gledaju na kanalima poput YouTubea. Tim sadržajima koji su u blažem regulatornom modu nego oni na televiziji djeca i mladi mogu pristupati bilo kada i bilo gdje i to najčešće bez roditeljske kontrole. Stoga je medijsko opismenjavanje i edukacija roditelja i djece, odnosno razvijanje sposobnosti analize i kritičkog vrednovanje viđenog sadržaja, ključna za zaštitu djece od neprimjerenih sadržaja.
Preporuka Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a je da roditelji s djecom zajedno biraju sadržaje i da o njima razgovaraju, te da im ukazuju na dobne oznake kako bi već od najranije dobi razvili kritički odmak prema medijskim sadržajima. Bez medijske pismenosti i kritičkog promišljanja teško je i djeci i roditeljima navigirati raznovrsnim medijskim sadržajima koji se nude kroz brojne nove medijske platforme i društvene mreže. Stoga smo jako zadovoljni rezultatima naše kampanje i istraživanja koje ukazuje da roditelji s povećanom pažnjom pristupaju medijskom odrastanju svoje djece.
Odskače li Hrvatska u odnosu na druge zemlje?
Iskustva drugih zemalja pokazala su da su edukacija i podizanje razine medijske pismenosti najbolji način da zaštitimo djecu od potencijalno štetnih medijskih sadržaja. Zato su ovakve kampanje važne za podizanje svijesti roditelja. U daljnjem podizanju razine medijske pismenosti svakako će pomoći i portal www.medijskapismenost.hr, s brojnim savjetima za roditelje i nastavnike, te nedavno predstavljene Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije koje se mogu pronaći na našoj stranici www.e-mediji.hr.
Tekst: Ivančica Tarade Foto: Profimedia
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano