Istraživanja pokazuju da djeca u Hrvatskoj gledaju televiziju do 10 sati tjedno bez prisustva odrasle osobe te da djeca i mladi u prosjeku provode 5 sati dnevno na internetu. Također, podaci pokazuju da 68 % roditelja djece predškolske dobi smatra da je djeci od najranije dobi potreban medijski odgoj, a 73 % roditelja smatra da bi roditelji, odgajatelji i učitelji trebali djecu medijski odgajati. Stoga su UNICEF i Agencija za elektroničke medije u listopadu prošle godine pokrenuli nacionalnu kampanju 'Birajmo što gledamo'.
„Rezultati koje smo zajednički postigli do sada govore nam da smo odradili odličan posao. Kampanjom 'Birajmo što gledamo' dosegnuli smo gotovo 90 % populacije i napravili smo velik pomak u osvještavanju roditelja i medija o važnosti medijske pismenosti. Internetski portal koji smo pokrenuli važan je iskorak u medijskom opismenjavanju jer prvi puta svi oni koji na bilo koji način sudjeluju u odgoju djece i mladih na jednome mjestu mogu pronaći sveobuhvatan pregled pouzdanih i korisnih informacija o medijima i njihovu potencijalnom utjecaju na razvoj djece. Djeca su od najranije dobi izložena snažnim medijskim utjecajima, a najučinkovitija zaštita od potencijalno štetnih medijskih sadržaja je poznavanje medija i sposobnost kritičkog razmišljanja o tome što čitamo, gledamo i slušamo u medijima“, izjavio je Robert Tomljenović, član Vijeća za elektroničke medije.
U stvaranju sadržaja portala medijskapismenost.hr sudjeluju partneri koji svojim djelovanjem doprinose podizanju medijske pismenosti u Hrvatskoj, a među njima su Akademija dramske umjetnosti, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Hrvatski audiovizualni centar i Hrvatski filmski savez. Portal pruža informacije o utjecaju različitih vrsta medija na djecu, obrađuje teme kao što su sigurnost na internetu, nasilje u medijima, stereotipi, utjecaj medija na dječji razvoj te nudi niz savjeta roditeljima kako postupiti u konkretnim situacijama iz stvarnog života.
„Djeca gotovo da više vremena provode uz različite medije i ekrane nego u školi ili s roditeljima. U tome trebaju vodstvo odraslih osoba kojima vjeruju. No, to nije nimalo lak zadatak jer medijska pismenost u 21. stoljeću postaje sve složenija. Brzina razvoja različitih tehnologija je veća od naših kapaciteta da razumijemo sve posljedice koje njezina masovna primjena nosi. Stoga smo i u ovom projektu udružili snage i znanja kako bi roditeljima i djeci ponudili sve što smo kao stručnjaci i institucije naučili o medijima. Želimo da medijskapismenost.hr postane suvremena platforma za suradnju s roditeljima, djecom i učiteljima kroz koju ćemo nastaviti zajedno istraživati, učiti i tražiti odgovore na pitanja koja će se i dalje otvarati s razvojem tehnologije i medija“, izjavila je Gorana Dojčinović, voditeljica komunikacija hrvatskog ureda UNICEF-a.
Tekst/Foto: Unicef Hrvatska
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano