Dosad najobuhvatnije globalno Izvješće o nasilju nad djecom pokazuje vrlo zabrinjavajuće podatke o fizičkom, seksualnom i emocionalnom zlostavljanju djece te otkriva stavove koji podržavaju i toleriraju nasilje nad djecom u svim zemljama svijeta. U europskim zemljama ističu se razni oblici vršnjačkog nasilja, u kojem u prosjeku sudjeluje oko jedna trećina tinejdžera, a Hrvatska je u izvješću navedena kao jedna od samo 39 zemalja u svijetu u kojima je tjelesno kažnjavanje djece zakonom zabranjeno. UNICEF je uz Izvješće predstavio i “Šest strategija za sprečavanje nasilja nad djecom” u kojima je hrvatski model prevencije nasilja u školama „Stop nasilju među djecom“ istaknut kao primjer dobre prakse.

Trajne posljedice nasilja

Globalno izvješće obuhvaća nasilje na mjestima na kojima bi djeca trebala biti sigurna: u njihovim zajednicama, školama i kućanstvima. U Izvješću se objašnjavaju trajne, često međugeneracijske posljedice nasilja, otkrivajući kako je veća vjerojatnost da će djeca izložena nasilju u odrasloj dobi biti nezaposlena, živjeti u siromaštvu te biti i sama nasilna prema drugima. Glavni nalazi Izvješća:Seksualno nasilje:
  • 1 od 10 djevojaka i djevojčica (120 milijuna) mlađih od 20 godina u svijetu doživjelo je silovanje ili je bilo prisiljeno na spolni odnos.
  • 1 od 3 udane djevojke u dobi od 15 do 19 godina (84 milijuna) je bila žrtva emocionalnog, fizičkog ili seksualnog zlostavljanja koje je počinio njihov suprug ili partner.
  • U DR Kongo i Ekvatorijalnoj Gvineji učestalost partnerskog nasilja je na razini od 70 posto i više.
  • U Švicarskoj je 22 posto mladića i 8 posto djevojaka u dobi od 15 do 17 godina doživjelo barem jedan incident seksualnog nasilja koji uključuje fizički kontakt.
Ubojstva:
  • Globalno, 1 od 5 žrtava ubojstava su djeca i mladi do 20 godina.
  • Ubojstva su glavni uzrok smrti među dječacima i mladićima od 10 do 19 godina u zemljama kao što su Panama, Venezuela, Salvador, Trinidad i Tobago, Brazil, Gvatemala i Kolumbija.
  • Nigerija bilježi najveći broj ubojstava djece u svijetu.
  • Sjedinjene Američke Države imaju najveću stopu ubojstava djece među zemljama zapadne Europe i Sjeverne Amerike.
Vršnjačko zlostavljanje (bullying):
  • Jedno od troje učenika u dobi od 13 do 15 godina u svijetu je zlostavljano u školi i bilo je uključeno u fizičke sukobe u protekloj godini.
  • 1 od 3 učenika od 11 do 15 godina u Europi i Sjevernoj Americi priznaje da zlostavlja druge. U Latviji i Rumunjskoj to čini njih gotovo 60 posto.
Tjelesno kažnjavanje:
  • 6 od 10 djece od 2 do 14 godina (gotovo 1 milijarda) izloženo je učestalom tjelesnom kažnjavanju od strane njihovih roditelja ili skrbnika.
  • 17 posto djece u 58 zemalja izloženo je teškim oblicima tjelesnog kažnjavanja.
  • Globalno, 3 od 10 odraslih vjeruje da je tjelesno kažnjavanje potrebno za dobar odgoj djece.
  • U Svaziju (Swaziland) čak 82 posto odraslih vjeruje da je tjelesno kažnjavanje nužno.

Stavovi prema nasilju

  • Gotovo 50 posto svih djevojaka u dobi od 15 do 19 godina u svijetu vjeruje da je udaranje žena od strane njihovih supružnika opravdano u određenim okolnostima. Taj postotak raste na 80 posto i više u Afganistanu, Gvineji, Jordanu i Maliju.
  • U gotovo 50 posto zemalja s podacima o oba spola, veći udio djevojaka nego mladića vjeruje da je premlaćivanje žena ponekad opravdano.
  • U Kambodži, Mongoliji, Pakistanu, Ruandi i Senegalu, dvostruko više djevojaka nego mladića misli da je ponekad opravdano da muškarac udari suprugu.
  • Podaci iz 30 zemalja pokazuju da 7 od 10 djevojaka od 15 do 19 godina koje su bile žrtve fizičkog i/ili seksualnog zlostavljanja nikada nije zatražilo pomoć: mnoge su rekle da ne misle da je bilo zlostavljanja ili tu vrstu ponašanja ne vide kao problem.

UNICEF je uz Izvješće predstavio i “Šest strategija za sprečavanje nasilja nad djecom” koje uključuju podršku obiteljima u odgoju djece; utjecanje na promjene stavova; osnaživanje sudskog, kaznenog i socijalnog sustava i usluga te prikupljanje dokaza i podizanje svijesti o ljudskim i socio-ekonomskim posljedicama nasilja, kako bi se promijenili stavovi i socijalne norme.

U tom je dokumentu predstavljena i dobra praksa iz Hrvatske - kampanja i program prevencije vršnjačkog nasilja „Stop nasilju među djecom“ u kojem je sudjelovala 301 škola, 140 tisuća učenika i 15 tisuća učitelja. U školama koje su provele taj program stopa vršnjačkog nasilja je prepolovljena. Program su osmislili hrvatski stručnjaci, a nakon rezultata postignutih u Hrvatskoj program su preuzele UNICEF-ovi uredi u Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj, Kazahstanu te Sloveniji. U prosincu ove godine Regionalni ured UNICEF-a predstavit će englesku verziju priručnika za provođenje tog programa.

„Podaci iz Izvješća su potresan podsjetnik da se nasilje nad djecom događa svakodnevno i svuda oko nas, a ponajviše upravo tamo gdje bi djeca trebala biti najzaštićenija. Od iznimne je važnosti da na nasilje nad djecom reagiramo, mijenjamo stavove kojima se nasilje opravdava i uz podršku stručnjaka zaustavimo ciklus širenja i nastajanja novog nasilja. Rezultati naših aktivnosti u Hrvatskoj pokazuju da postoje djelotvorni načini da se nasilje spriječi i djeci osigura sigurno okruženje, ali isto tako da je iznimno važno osigurati kontinuitet i sustavnu suradnju stručnjaka, učitelja, roditelja, djece i njihovih zajednica, jer onog trena kada ulaganje u prevenciju nasilja prestane, pojavnost nasilja počne ponovno rasti“, izjavila je Valentina Otmačić, predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj.

Foto: UNICEF