Kad je program 1993. godine tek krenuo u Hrvatskoj, odvajanje djece i majki odmah po rođenju bio je uobičajeni postupak u hrvatskim rodilištima, a stope dojenja bile su među nižima u svijetu. Velik uspjeh programa je što je danas skrb u rodilištima poboljšana, stvoreni su uvjeti da nijedno rodilište više ne razdvaja majku i dijete nakon poroda, a mnoga rodilišta su preuređena, a dva i novoizgrađena.

„Stope dojenja porasle su na 95 posto prilikom izlaska iz rodilišta, više od dvije trećine majki doji svoju djecu u prvim mjesecima života, osnovano je čak 135 grupa za potporu dojenju u cijeloj zemlji, a titulu 'Rodilišta – prijatelja djece' ponosno nosi 29 od 31 rodilišta u Hrvatskoj“, rekao je u uvodnom izlaganju prof.dr.sc. Josip Grgurić, koordinator programa „Rodilišta-prijatelji djece“. „Ministarstvo zdravlja je Nacionalni program promicanja dojenja uvrstilo u Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012.-2020. čije prihvaćanje će učvrstiti dosadašnja postignuća, ali i odrediti nove ciljeve programa, a to je poboljšanje skrbi o majkama u rodilištima te promicanje dojenja u neonatalnim jedinicama intenzivne skrbi kako bi i djeci koja su u posebno kritičnim situacijama omogućili najbolje – a to je majčino mlijeko“, istaknuo je zamjenik ministra zdravlja prim.mr.sc. Marijan Cesarik u svom uvodnom izlaganju, zahvalivši svim liječnicima, sestrama i primaljama koji su proteklih godina promicali najbolju skrb za majke i djecu u njihovim prvim zajedničkim danima. „Dvadeset godina rada i ulaganja u najbolje životne početke unijelo je velike promjene u hrvatska rodilišta i način na koji danas gledamo na dojenje. Zajednički napori stručnjaka, ministarstva, nevladinih udruga i UNICEF-a mogu se održati uz širu društvenu podršku, a koja će se temeljiti na svemu što smo dosada zajedno izgradili za majke i djecu širom Hrvatske “, rekla je voditeljica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, v.d. Đurđica Ivković.

Prijevremeno rođenje i mala porođajna težina su vodeći uzroci smrtnosti novorođenčadi, a svake godine se prijevremeno rodi 15 miljuna djece. Dojenje i kontakt 'koža na kožu' mogu svake godine spasiti 450 tisuća djece, istaknula je Kerstin Hedberg Nyqvist, izvanredna profesorica na Katedri za zdravlje žena i djece sa Sveučilišta Uppsala govoreći o učincima dojenja na djecu u jedinicama intenzivne njege i liječenja.

O podršci dojenju u Norveškoj, koja je među zemljama s najvišim stopama dojenja u svijetu, govorila je direktorica Odjela za prehranu i sigurnost hrane pri norveškom Ministarstvu zdravlja i skrbi Bodil Blaker. Savjetnica UNICEF-a u Velikoj Britaniji za „Rodilišta – prijatelji djece“ i stručna savjetnica za primaljstvo na Sveučilištu Hertfordshire Francesca Entwistle istaknula je ekonomske koristi od dojenja u Velikoj Britaniji.

Naime, studija „Prevencija i štednja resursa: mogući doprinos povećanja stopa dojenja u Velikoj Britaniji“ pokazala je da dojenje može donijeti velike uštede zdravstvenom sustavu jer doprinosi prevenciji oboljenja majki od mnogih zloćudnih bolesti, smanjuje rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti i donosi mnoge druge dobrobiti koje u konačnici, prema Studiji, britanskom zdravstvenom sustavu mogu uštedjeti 40 milijuna funti godišnje (oko 365,5 milijuna kuna).

Tekst: Unicef