Za mame i tate: Zašto su nježnosti koje razmjenjujete s partnerom presudne za vaš odnos?

S vremenom, obavezama, stresom, u braku ili partnerskom odnosu, nestaju dodiri nježnosti, koji nisu isključivo vezani za seksualnost, nego kojima pokazujemo koliko nam je stalo do nekoga, iskazujemo ljubav, podršku, dajemo utjehu...

Osobe koje imaju strah od emocionalnog povezivanja sklone su izbjegavati intimnost i nerado stvaraju bliske osobne odnose s drugima. No nova istraživanja pružaju dokaze da u svojim romantičnim vezama svakako imaju koristi od fizičke naklonosti, jednako kao i osobe koje stvaraju emotivno zdrave odnose, iako mogu izraziti veću odbojnost prema tjelesnome dodiru.

‘Proučavam tjelesne dodire među parovima već oko 10 godina i otkrio sam da je taj dodir povezan s boljim raspoloženjem u svakodnevnom životu, kao i s boljom kvalitetom života na duži rok’, rekao je autor studije Anik Debrot, viši istraživač u laboratoriju za istraživanje kognitivnog i afektivnog razvoja u Sveučilišta u Lozani.

Nekoliko drugih studija ukazuje na to da je dodir koristan za fizičko i mentalno zdravlje, ali i poboljšava kvalitetu odnosa među partnerima

Dugo se smatralo da će manje koristi od tjelesnog dodira imati one osobe koje imaju poteškoća s ostvarivanjem emotivne bliskosti i koji nemaju povjerenja u druge. No Debrotova studija je pokazala da čak I takvi tipovi osobnosti dugoročno ostvaruju benefit od različitih vrsta pozitivnog ponašanja u vezama iako često tvrde kako im  uopće nije stalo do toga da se partner ponaša pozitivno ili im pokazuje svoju emotivnu privrženost i nježnost.

Znanstvenici su u studiji tijekom tri godine ispitivali odnos osoba koje se lakše emotivno vezuju, osoba koje teže ostvaruju emotivne odnose i utjecaja nježnog dodira na oba tipa osobnosti. U prvome je istraživanju sudjelovalo 1604 osobe koje su bile u romantičnoj vezi. Drugo je istraživanje ispitivalo utjecaj dodira na odnos 80 parova koji su sudjelovali u šest kratkih razgovora, a u trećem je anketiranju ispitano 98 parova tijekom 28 dana.

Pod ‘dodir’ su se ubrajali razni oblici fizičkog kontakta, poput držanja za ruke, milovanja, masiranja, trljanja leđa, maženja i ljubljenja.

Unatoč razlikama u metodologiji, sve tri studije pokazale su slične rezultate. Istraživači su primijetili da osobe koje teže ostvaruju emotivnu bliskost imaju tendenciju što rjeđeg dodirivanja sa svojim partnerom, pa samim time dobivaju i manje dodira od svog partnera.

No također su otkrili da pozitivna veza između dodira i psihološke dobrobiti postoji bez obzira na razinu izbjegavanja dodira.

‘Otkrili smo da osobe koje su sklonije izbjegavanju dodira bliskosti imaju jednake dobrobiti od dodira kao i bilo osobe koje uživaju u dodiru i dijeljenju nježnosti sa svojim partnerom. Stoga, čak i ako ne žele dodir i odbijaju ga, onoga trenutka kad ga prime, doživljavaju izravnu dobrobit dodira i nježnosti’, ​​rekao je Debrot za PsyPost.

Ako govorimo o dobrobiti dodira u partnerskom odnosu, onaj partner koji ima otpor prema dodirima, manje stupa u tjelesni kontakt pa samim time ima i manju dobrobit od tjelesne nježnosti, tj. općenito su manje zadovoljni svojim životom jer proživljavaju manje pozitivnih emocija. Dakle, čak i ako vi ili vaš partner ne volite dodir, velike su šanse da ćete vam tjelesna nježnost itekako koristiti.

Naravno, ne može se na nekoga vršiti pritisak kako bi prihvatio tjelesnu nježnost, a ne želi je. ‘Ovom studijom ne želimo reći da treba jednostavno dodirivati ​​partnera, bez obzira na njegov strah i odbijanje dodira. Želimo naglasiti da bi i osobe koje odbijaju dodir I bliskost zapravo mogle zavoljeti razmjenjivanje dodira u određenim uvjetima’, objasnio je Debrot.

Nadalje, Debrot objašnjava kako bi osobe koje izbjegavaju dodir, a koje također općenito pokazuju i nezadovoljstvo vezom, mogle nekim terapijskim metodama, otkriti koji su im uvjeti pogodni za razmjenjivanje dodira, što bi ih potaknulo da budu otvoreniji za primanje i davanje dodira te bi tako mogle realizirati bolju i kvalitetniju vezu s partnerom na emotivnoj i tjelesnoj razini.

Tekst: Sanja Matasić

Foto: Shutterstock