Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ako vaše dijete teško sklapa prijateljstva, pomozite mu!

Jedna od važnijih komponenti dječjeg razvoja je interakcija djeteta s njegovim vršnjacima, odnosno razvijanje socijalnih vještina, i to kroz izgrađivanje međuljudskih odnosa. Što ako dijete s tim ima poteškoća?

 socijalne vještine

Gradeći odnos s drugom djecom, dijete se uči socijalnim vještinama kao što su komunikacija, uspostavljanje kontakta očima, dijeljenje, slušanje, suradnja… No danas, kao da je to nekako puno teže zbog pandemije koja nas je zahvatila pa djeca koja su prije otežano komunicirala i nalazila prijatelje, imaju još više poteškoća. Evo što roditelji trebaju znati o tome kako pomoći djeci da steknu prijateljstva te kako poboljšati njihove socijalne vještine.

Neka djeca shvaćaju komunikacijske koncepte komunicirajući i promatrajući druge u društvenom kontekstu, no postoje i djeca kojoj to nije tako lako. Stoga, možda će im trebati vaša pomoć.

Kako znati treba li vašem djetetu pomoć u razvoju socijalnih vještina? Ako vaše dijete izražava želju da ima više prijatelja; ako je često izolirano; ako ima poteškoća u uspostavljanju prijateljstava, primjerice promatra drugu djecu, ali im ne prilazi, ili govori neprikladne stvari prilikom susreta s drugima: ako već ima poteškoće u održavanju prijateljstava, primjerice sklono je gubiti prijatelje kad ih stekne, vrijeme je da mu pomognete.

Prvo, pokušajte utvrditi koje socijalne vještine ima vaše dijete i koja područja se mogu poboljšati? Razmislite o tome kako se vaše dijete odnosi u socijalnim situacijama i obratite se učiteljima, rodbini i drugim roditeljima da vam pomognu u prilagodbi.

Važno je izravno razgovarati s djetetom i o njegovim iskustvima u društvu. Pitajte ih kako se osjećaju kad su u društvu, kad trebaju upoznati nova lica. Taj razgovor može pružiti uvid u snage i slabosti vašeg djeteta, njegovu motivaciju za prijateljstvo, njegovo samopouzdanje…

Evo 4 strategije koje vam mogu pomoći da s djetetom na pravi način razgovarate o socijalnim vještinama i pomognete mu da ih osvijesti:

  1. Budite spremni čuti djetetovu verziju događaja i prihvatite je kao istinitu. Ako zatražite dijete da vam ispriča situacije u kojima se osjeća odbačeno iz igre ili druženja, nemojte analizirati niti dovoditi u pitanje istinitost priče. Poanta je u tome da razumijete kako se dijete osjeća u određenoj situaciji, a jedini način da to doznate je da ga saslušate i u živite se u njegovu ulogu.
  2. Slušajte i zrcalite. U psihoterapiji ova se metoda zove ‘zrcaljenje’. Dakle, pažljivo slušajte dijete i na onim dijelovima koji vam se čine ključni, na primjer kada vam dijete priča kako se osjećalo, ponovite nnjegove riječi: ‘Znači, osjećao si se lose jer si mislio da se nitko ne želi s tobom igrati. Razumijem te. Također mu dajte priliku da razjasni sve nedoumice.
  3. Pitajte i suosjećajte! Jasno recite svojim riječima i postupcima da vam je zaista stalo do djetetovih osjećaja i da želite čuti više o tome kako se osjeća. Ako vaše dijete teže izražava svoje osjećaje, možete ga potaknuti pitanjima. Primjerice, mogli biste reći: ‘Rekao si mi da te prijatelji nisu uključili u igru. Pitam se osjećaš li se uzrujano, frustrirano ili ljutito? Postoji li nešto što ne znam? Volio/la bih čuti više o tome.’ Možete mu reći da ste i vi tužni što se osjeća isključeno od svojih prijatelja. Pružajući empatiju, pokazujete da vas zanima sve što se s njim događa.
  4. Podijelite vlastito iskustvo. Podijelite s djetetom i vlastite priče i izazove s kojima ste se susreli - bilo kao dijete ili kao odrasla osoba. Davanje djetetu do znanja da razumijete - i da ste i sami bili u sličnoj situaciji - može mu dati nadu, a istovremeno mu pomoći da se više poveže s vama.

Kako djetetu pomoći u razvoju socijalne kompetencije?

Na stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, profesorica i socijalna pedagoginja Dora Kralj, objasnila je na koji način roditelji mogu formirati odgoj koji bi bio poticajan za jačanje socijalnih kompetencija djeteta.

  • Jačanjem samopouzdanja djeteta jer samopouzdana osoba djeluje, aktivna je i zna ostvariti što želi. Samopouzdanje omogućuje bolju interakciju s drugima i time unapređuje socijalnu kompetenciju.
  • Učenjem socijalnih vještina: komunikacijskih vještina, vještina nenasilnog rješavanja sukoba, vještina donošenja odluka i rješavanja problema...
  • Omogućavanjem djetetu druženja s vršnjacima. Djetetu je potrebna interakcija s drugom djecom kako bi oponašalo, isprobavalo i uvježbavalo socijalne vještine.
  • Igranjem. Dijete uči socijalne vještine u igri s drugom djecom, ali isto tako puno nauči i u igri s roditeljima.
  • Modelom uvažavanja različitosti i tolerancije prema drugima.
  • Podrškom djetetu u nošenju s neugodnim emocijama – razumijevanjem za izražavanje emocija kao što su strah, ljutnja i tuga. Važno je djetetu biti model poželjnog nošenja s emocijama.
  • Razgovorom o socijalnim odnosima, vrijednostima i emocijama drugih ljudi. Primjerice, dok čitamo priču, možemo djetetu postavljati pitanja poput: “Što misliš kako se on/ona osjeća?” “Kako bi se ti osjećao/la da se to tebi dogodilo?” Tako dijete uči o empatiji.
  • Naglašavanjem da svako ponašanje ima posljedice, pa tako i emocije imaju uzroke. Povezivanje ponašanja s ishodom pomaže djeci u razvoju empatije te ih uči da njihovo ponašanje prema drugima dovodi do određenih reakcija, a tako i ponašanje drugih prema njima dovodi do reakcija (emocija) kod njih samih.

Tekst: Sanja Matasić

Foto: Shutterstock

Najnovije

Najpopularnije