Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Čitanje (p)ostaje zabava za dinosaure? Saznali smo kako pokušati odgojiti 'malog čitača'

Jeste li se zapitali što ako smo posljednji čitači knjiga na ovoj Zemlji, što ako tijekom sljedećih naraštaja polako izumre čitanje knjiga, kao što su tijekom povijesti nestali različite navike i običaji. Očito da ljubav prema čitanju ...

 čitanje s djecom

Čini nam se kako su današnji roditelji možda oni posljednji čitatelji dinosauri i da sve generacije koje dolaze uopće više ne uživaju u pisanoj riječi. Danas, živimo u svijetu interneta i brzine, i baš svaka tema koja nas zanima ima svoj vizualni oblik pohranjen u virtualnom svijetu.

Zanima li nas neka tema iz psihologije, ubacimo pojam i, osim pisanih izvora, možemo pronaći nekoliko stotina videa na istu temu. Zbog nedostatka vremena, mnogi će jednim klikom doći do sadržaja, staviti slušalice u uši i poslušati što ih zanima.

Moramo priznati, doista, čitanje postaje zabava za dinosaure.

Uopće se ne moramo čuditi što današnja djeca, kojima su već od rane vrtićke dobi ponuđeni svakakvi audio i video sadržaji, ne čeznu za tim da u ruke uzmu knjigu i otplove u svijet mašte.

Jednome osnovnoškolcu puno je jednostavnije kliknuti pojam ‘lektira’ na internet i pročitati kratak sadržaj i opis likova negoli uzeti tiskanu knjigu u ruke i uploviti u stranice, gdje će upoznati likove i o njima stvoriti određeno mišljenje.

Usaditi djetetu naviku čitanja, želju da samo odabere čitanje kao zanimaciju, jedan je vrlo težak odgojni zadatak.

I, vjerojatno, svaki roditelj počinje dijete upoznavati s čitanjem dok je još malo i spremno slušati priče prije spavanja. No kako prijeći iz faze da je dijete slušatelj u fazu da ono poželi samo uzeti knjigu ili slikovnicu i samostalno čitati.

Prvo da se podsjetimo na to koje su dobrobiti čitanja po djetetov razvoj. Ako gledamo s točke socio-emotivnog razvoja, čitanjem djetetu, dok je još maleno, potičemo osjećaj uzajamnosti i bliskosti – dajemo mu sigurnost da ima roditelja ‘samo za sebe’. Dijete uči prepoznavati i razumijevati vlastite i tuđe osjećaje i stanja, uči se uživljavati, suosjećati. Kroz čitanje različitih sadržaja upoznaje socijalne i moralne norme te razumije socijalne uloge.

Kad je o kognitivnom razvoju riječ, čitanjem dijete razvija govor i percepciju, pamćenje, razvija kreativnost i kritičko razmišljanje. Mali čitač, usvajajući pisani sadržaj, također ulazi u proces zaključivanja te usvaja nove pojmove.

Dakle, nakon faze da roditelj čita djetetu, da bismo dobili zainteresiranoga čitača, trebamo doći u fazu da dijete od svih sadržaja koji mu se nude odabere čitanje.

U dječjoj je prirodi da su znatiželjna i da postavljaju puno pitanja pa to treba iskoristiti kao prednost  te im čitanje prikazati kao zabavnu i zanimljivu aktivnost.

Pronađemo li atraktivan sadržaj i formu, koja se djeci sviđa, čitanje će se pretvoriti u pravi izazov i izvor odgovora na pitanja koja ih zanimaju.

Kada dijete ovlada vještinom čitanja, čitat će s lakoćom i užitkom te zbog toga čitati još više. No kako doći do toga?

  1. Od dojenačke dobi čitajte djeci svaki dan. Samo petnaest minuta čitanja dnevno pozitivno utječe na cjelokupan dječji razvoj.
  2. Čitajte pred djetetom! Roditelji su primjer djetetu. Ako dijete vidi da volite čitati i da provodite vrijeme za knjigom, i ono će se zainteresirati za čitanje.
  3. Zajedno posjećujte knjižnicu! Posuđujte kvalitetne slikovnice, ali pustite dijete i da samo odabere što želi čitati. Neka vam dijete čita – čak i ako još ne zna slova, neka prema ilustracijama objašnjava radnju ili je izmišlja.
  4. Prilagodite tempo čitanja djetetovu razumijevanju! Dok čitate, osluškujte djetetove potrebe. Ako vam se čini da je sadržaj predugačak ili dosadan, skratite ga. Postoje li nepoznate riječi, zamijenite ih poznatima. Malome djetetu prepričavajte sadržaj, pokazujući mu ilustracije. Kad birate slikovnice, sami ih pročitajte ili barem prolistajte prije čitanja s djetetom. Uzmite one koje su dopadljive djeci, koje mogu povezati s vlastitim iskustvom, ali važno je da se i vama sviđaju.
  5. Čitajte im iste priče nekoliko puta! Djeca vole poznate priče i slikovnice, i često žele da se sadržaji ponavljaju. Poznavanje sadržaja daje im osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, a ponovno iščitavanje tekstova omogućit će pronalaženje novih detalja u tekstu, ali i u ilustracijama.
  6. Birajte vrijeme za čitanje! Najjednostavnije je čitati djeci prije spavanja – i to je dobar način za intimno povezivanje s djetetom – ali pazite da dijete nije preumorno, već da može aktivno sudjelovati i razmišljati o pročitanome.

Ako je dijete starije i nije zainteresirano za priče ili bajke, posudite im enciklopedije, ilustrirane rječnike, leksikone, dječje časopise, kuharice, geografske karte ili atlase, stripove…

I, nešto jako važno, za vrijeme čitanja nemojte tražiti apsolutnu disciplinu, možete malo pričekati da se djetetu koncentracija vrati ili jednostavno zamijenite slikovnicu drugom.

Važno je da u tekstu ne bude previše nepoznatih riječi jer za normalno razumijevanje teksta nužno je poznavati više od 90% riječi na stranici!

Malo stariju djecu učite prepričavanju i razlikovanju bitnog od nebitnoga. Nakon čitanja, pitajte dijete što se dogodilo. Kroz razgovor omogućite djetetu izražavanje vlastita mišljenja.

Odgojiti dijete da postane čitač težak je posao i zahtijeva ustrajnost. No benefiti su golemi, stoga ne odustajte!

Tekst: S. M.

Foto: Shutterstock

Najnovije

Najpopularnije