Kada započeti s dohranom bebe, s čime prvo krenuti, voditi se tablicama ili ne... samo su neka od pitanja s kojima se susreću roditelji prije nego li svoju bebu započnu upoznavati s krutom hranom. O tome je razmišljala i glumica Marija Jerneić (Borić), koja je prije nešto više od deset mjeseci rodila svoje prvo dijete. Ispričala nam je kako je proptekao put od prvog upoznavanja sinčića s krutom hranom do toga da je postao prava mala svejelica. 

"S uvođenjem krute hrane krenuli smo s punih šest mjeseci i dva dana bebina života. Do tada sam ga hranila isključivo dojenjem", kazala nam je na samom početku Mara, kako ju odmilja zovu, te otkrila da se odlučila za metodu naziva 'Beba vođa dohrane'. 

"Za BVD sam saznala tako što mi je mlađa sestra, dok sam još bila trudna, poslala instagram profil @chiarin.tanjuric i malenu Reiu kako rukicama jede žlundru kosti kuhane u juhi. I rekla sam si, to je to! Tak' budem hranila sina kad se rodi. Znala sam otprilike što je to BVD, a istraživati sam krenula kada je moj sin imao oko četiri i pol mjeseca. Pročitala sam knjigu 'Beba vođa dohrane' (Gill Rapley, Tracey Murkett), kontaktirala sam Nastasju Chiaru (@chiarin.tanjuric) i Nikolinu (@bebavodadohrane), one su mi svojim savjetima i podrškom uvelike pomogle u početku, a i na samom putu BVD dohrane. Nisam radila plan, koristila sam sezonske namirnice, ono kaj smo imali u vrtu. Tablice nisam pratila", govori nam glumica Gradskog kazališta Komedija. 

Što je prvo maleni isprobao i kako je uopće reagirao na krutu hranu, pitali smo ju.

"Tikvica i mrkva iz našeg vrta kuhane na pari. Reagirao je odlično. Primio je prutić tikvice u šakicu, prinio ustima i krenuo žvakati. Čudesno", priča nam o prvom susretu s novim namirnicama, kojeg se mnogi roditelji nerijetko pribojavaju. Ponajviše zato što može doći do zagrcavanja bebe, koje je jako važno znati razlikovati od gušenja. Mara je na vrijeme naučila sve o tome te se spremno suočila i s takvim izazovima.

"Nisam se bojala zagrcavanja. To je normalna pojava kod svih beba bez obzira na način i metodu dohrane. Treba imati povjerenja u bebu i pustiti ju da istražuje. To otkrivanje je nevjerojatno. Važno je znati da bebe do desetog mjeseca života imaju obrambeni mehanizam na sredini jezika za izbacivanje većih komada. Moj sin je vrlo brzo počeo svladavati tehniku i jesti, konzumirati hranu. Mi imao sreće, jer je maleni gurman i obožava jesti", priznaje. 


Uz stalnu edukaciju i istraživanje o dohrani beba, glumica je svom mezimcu gotovo svakodnevno uvodila nove namirnice, a otkrila nam je i kako je postupila s alergenima.  

"Da, skoro svaki dan sam mu uvodila nešto novo, uključujući i alergene. Današnje preporuke su da se alergeni što prije uvedu pa sam tako i postupila", kazala nam je za kraj. 


U nastavku pročitajte nekoliko važnih informacija o BVD metodi dohrane, koje je tako lijepo sažela mama Nikolina na čijem profilu na Instagramu @bebavodadohrane možete doznati i sami se uvjeriti, na primjerima njezino dvoje djece, kako ova metoda u praksi izgleda. 

"Beba vođa dohrane (eng. baby-led weaning) metoda je uvođenja krute hrane kojom se bebe ne hrani kašicama, već im se nude primjereni komadi hrane da jedu i istražuju sami. Ovakva se dohrana uvodi od navršenih šest mjeseci bebina života, kad su bebe sposobne samostalno primiti komad hrane prstima, prinijeti hranu ustima te žvakati iako nemaju zube. Nadalje, bebe s otprilike šest meseci imaju razvijen probavni sustav koji može probaviti čvrstu hranu i izvući iz nje hranjive tvari. Važno je da je beba stabila u držanju glavice i trupa, da sjedi, ako ne postupno samostalno, onda uz potporu ili u vašem krilu. Beba u igri poseže za predmetima, hvata ih prstima i prinosi ustima te žvače igračke. Ako pokazuje spremnost na većinu ovih znakova, a uz to i interes za hranu, pokušajte joj ponuditi prvi kruti obrok. Ovom BVD metodom beba uči žvakati, a žvakanje je važno ne samo za probavu već i za kasniji razvoj govora te stjecanje sigurnosti što može staviti u usta čime se prevenira opasnost od gušenja. Beba jede što i roditelj jede. Osim prilagodbe kuhanja bez soli, bebi nudimo za jelo iste namirnice koje i sami jedemo, bez usitnjavanja i bez tablice uvođenja, dakle sezonske namirnice. Beba uči o hrani, različitim izvorima i teksturama, veličini, oblicima i okusima hrane (jer se okusi nisu stopili u jedan kao kod usitnjene ili izblendane hrane). Beba jede sama, bebe su istraživači i ovako vježbaju koordinaciju i stječu pouzdanje u vlastite sposobnosti. Beba ima aktivnu ulogu u jelu što joj pruža užitak. Ovak stječe pozitivne navike jela. Uključena je u obiteljske obroke, jede za stolom kad i ostali članovi i imitira ih. Nema potrebe za hranjenjem bebe niti za trikovima da bi beba progutala jelo. Beba stječe zdrave navike hranjenja. Jede sama brzinom i ritmom koji joj odgovara što se pokazalo važnim i u sprečavanju pretilosti u kasnijoj dobi". 

Želimo vas još jednom podsjetiti da se zdravstveni stručnjaci i stručnjaci za dojenje, također slažu da je najbolje pričekati da dojenče navrši šest mjeseci prije nego što mu ponudimo drugu hranu. Hrvatsko pedijatrijsko gastroenterološko društvo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), UNICEF, Europsko udruženje za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPHGAN), Europska unija (EU) 2006. g., Američka akademija za pedijatriju (AAP) i Američko udruženje za srce (AHA) 2005. g., Europska akademija za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI) i druge organizacije, preporučuju isključivo dojenje ili mliječnu formulu, dakle bez dodavanja sokova, vode, čajeva, kašica ili druge hrane,prvih šest mjeseci djetetova života. Razlog za takav stav je nezrelost probavnog sustava djeteta, odnosno fizička nespremnost za dohranu. Osim toga, prerano uvođenje krute hrane moglo bi umanjit pa čak i ugroziti stvaranje majčina mlijeka. Time se povećava rizik od prestanka dojenja. Do punih 6 meseci majčino ili ad mlijeko zadovoljava 100% bebinih potreba. No, nakon 6 mjeseci, samo majčino mlijeko nije dovoljno za daljnje potrebe zahtjevnog rasta i razvoja djeteta. U prosjeku, dojeno dijete u dobi od 6 do 8 mjeseci namiruje oko 70% svojih energetskih potreba iz majčina mlijeka, u dobi od 9 do 11 mjeseci oko 55%, dok u dobi od 12 do 23 mjeseca svega 40% svojih energetskih potreba.  Veće su i potrebe za vitaminima A i C, nekim vitaminima iz skupine B, željezom, kalcijem i cinkom. 

Tekst: Josipa Scotti Čavlina
Fotografije: privatna arhiva, Instagram