Ne zabadaj svoj nos! Ili, drugim riječima, zašto ne dijeliti savjete drugim roditeljima ako to nisu tražili?

Kad u obitelj stigne prva prinova, svi žele pomoći. No, ako vas nitko ne pita za savjet, nemojte se gurati. Takvi su savjeti često ne samo nepoželjni, već i pogrešni, i mogu jako naljutiti osobu kojoj se obraćate. Naime, velika je razlika, tvrde stručnjaci, između situacije u kojoj vas vaši prijatelji ili vaša djeca sami pitaju da im pomognete savjetom i toga kada se želite nametnuti svojim mišljenjem.

Kao što mogu potvrditi roditelji koji imaju više djece, svako je dijete jedinka za sebe. Kada iz najbolje namjere dajete roditeljski savjet nekome tko vas nije pitao za mišljenje, potpuno zanemarujete činjenicu da su okolnosti svake obitelji drugačije. Još je gore kada savjeti dolaze od ljudi koji uopće ne poznaju obitelj koju žele savjetovati i njezine životne okolnosti.

Razmislite prije nego što podijelite savjet, možda u obitelji postoje neki drugi faktori koje ste posve zanemarili, poput zdravstvenih problema.

2. Savjeti se s vremenom mijenjaju.

Ova napomena posebno vrijedi za roditelje i bake mladih roditelja koji bi trebali spoznati da su se od vremena kada su oni bili roditelji do danas medicinski i roditeljski savjeti uvelike promijenili. Malo je vjerojatno da bi išta od onoga što su oni činili danas bilo relevantno, a sugerirati mladim roditeljima nešto drugačije, sigurno ih neće osnažiti u njihovoj roditeljskoj ulozi.

Ne zaboravite, ako je nešto djelovalo prije 40 godina, ne znači da će djelovati i danas. Mladim roditeljima treba podrška, a ne kritika. Posljednje što trebaju čuti jest to da rade nešto pogrešno.

I, još nešto, ako vas netko pita za roditeljski savjet, slobodno savjetujte. Ako netko drugi misli da će od vašeg iskustva imati koristi, onda je to dobra stvar. No ako vas nitko ništa nije pitao, sve savjete zadržite za sebe.

Evo i nekoliko pristojnih, ali „ubojitih“ odgovora na tuđe neželjene savjete:

1. „Uzet ću u obzir vaše mišljenje.“  U prijevodu: Vaše mi riječi doslovno ništa ne znače. Ovo je ljepši način da nekome date do znanja da nećete razmotriti njegov prijedlog. 2. „Zanimljivo mišljenje. No, jeste li vi pedijatar?“ Ljudi misle da su samo zato što su pročitali neki članak, kompetentni dijeliti savjete. Možete im na lijep način dati do znanja da ćete ipak radije poslušati stručnu osobu. 3. „Da, čula sam da su ljudi prije davali ovakve savjete.“ U prijevodu: Živimo u 21. stoljeću, a ovo što ste upravo rekli je smiješno i zastarjelo. 4. „Ne sjećam se da sam vas pitala za mišljenje, ali hvala na vašem doprinosu.“ U doba Facebooka svi osjećaju potrebu nametnuti svoje mišljenje kao relevantno. Umjesto da vrištite „Tko vas je što pitao?“, ovo je pristojniji način da nekim ljudima date do znanja da je njihov komentar nepoželjan. 5. „Hvala, znam to.“ Ovo je jednostavan, izravan odgovor koji ne skriva što želite reći. Rekli ste hvala, ali ste osobi dali do znanja da vas njezin savjet ne zanima.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock