zasto-s-godinama-sve-vise-nalikujemo-svojim-roditeljima

Sjećate se scene iz filma Forrest Gump kad otac prvi put sretne sina i sjedne s njim na pod gledajući Sesame Street. Složno naginju glavu ulijevo, kao dokaz zajedničkih gena. Mogli bismo ovo smatrati naučenim ponašanjem, ali kako to može biti ako su se tek upoznali? Ispostavilo se da ovaj slatki filmski trenutak zapravo ima temelje u nekoj fascinantnoj znanosti. Pravila genetskog nasljeđivanja su jasna: DNA se prenosi s roditelja na djecu. No, znanstvenici su počeli shvaćati da je genetsko nasljeđivanje možda složenije od toga. Osim što ćete naslijediti očeve plave oči ili maminu visinu, mogli biste naslijediti i njihovo ponašanje, strah ili sklonosti koje su vaša mama ili tata iskusili ili naučili.

Pa ako se pitate zašto se osjećate kao da ste se pretvorili u svoju mamu, niste sami. Naime, brojna istraživanja pokazuju kako vaša djeca mogu naslijediti osobine koje ste naučili iskustvom. Da bi to demonstrirali, istraživači dr. Ken Ressler i dr. Brian Dias sa psihijatrijskog odsjeka na Medicinskom fakultetu sveučilišta Emory "natjerali“ su muške miševe da se počnu bojati mirisa cvjetova trešnje, izlažući ih elektrošokovima svaki puta kad su mu izloženi. To je aktiviralo određene epigenetske oznake na njihovoj genetskoj strukturi, a s vremenom su "uključeni" geni stvorili dodatne neurone u nosu i u centru za obradu mirisa u njihovom mozgu, uvelike povećavajući njihovu osjetljivost na miris. Aktivirana DNA u spermatozoidima ovih miševa prešla je i na njihove potomke, jer – premda nisu bili izloženi mirisima i elektrošokovima – i oni su reagirali sa strahom kad su osjetili miris cvjetova trešnje. Mladi miševi prirodno su pokazivali isto ponašanje i strahove, i tako ih generacije u generaciju, čak i kad su rođeni umjetnom oplodnjom.

"Naši rezultati omogućuju nam da shvatimo kako iskustva roditelja, čak i prije začeća, značajno utječu i na strukturu i na rad živčanog sustava sljedećih generacija", rekao je Dias. Ista teza objašnjava i činjenicu zašto vi sve više nalikujete svojim roditeljima, a neke vaše osobine primjećujete i na svojoj djeci.

Znanstvenici sugeriraju da bi ovaj biološki prijenos pamćenja iz mozga u genom mogao biti oblik biološkog planiranja unaprijed. Naime, prilagođavajući se promjenjivim okolišnim i emocionalnim uvjetima, a poučeni iskustvom ranijih generacija, može se kvalitetno pripremiti potomstvo za preživljavanje.

Fenomen sličnosti s vlastitim roditeljima kod žena počinje u prosjeku s 37, a kod muškaraca s 43 godine, kažu istraživanja. Sličnost nije samo fizička, premda mnogi primjeri (donosimo ih u nastavku) dokazuju frapantnu sličnost, već djeca s vremenom počinju gledati iste TV programe, imaju iste hobije i koriste iste izraze kao njihovi roditelji.

Evo nekih mama koje, barem u fizičkom smislu, imaju svoje male kopije.

Reese Witherspoon i Ava Phillipe