Znanstvenici Centra za čitanja i pismenost Dječje bolnice u Cincinnatiju snimili su, uz pomoć posebne vrste magnetske rezonance, reakcije dječjeg mozga u vrijeme dok slušaju priču i u vrijeme u vrijeme kada gledaju u zaslon elektroničkog uređaja. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 47 zdrave djece koja još nisu krenula u vrtić, u dobi od tri do pet godina. Na skenovima njihovih mozgova jasno se, kako prenosi CNN, vide razlike. Pokazalo se, naime, da mališani koji slušaju dok im se čita imaju bolje razvijenu aktivnost onog dijela mozga koji je zaslužan za razumijevanje govora i vizualizaciju slika, od onih koja su gledala televiziju ili u zaslon mobitela/tableta.

"Ovo je važno znati jer se mozak najbrže razvija u prvih pet godina života", rekao je dr. John Hutton, pedijatar u Dječjoj bolnici u Cincinnatiju i glavni autor studije.

Naglasio je da su djeca koja imaju više poticajnijih iskustva u predškolskoj dobi u ogromnoj prednosti kada krenu u školu, dok je djeci kojima roditelji nisu čitali taj gubitak kasnije sve teže i teže nadoknaditi.

U središnjem dijelu mozga nalazi se bijela tvar izgrađena od živčanih vlakana koja izlaze iz živčanih stanica sive tvari. Istraživanje je pokazalo da je razvoj bijele tvari presudan za sposobnost mozga da komunicira s ostatkom tijela, povećava njegovu funkcionalnost i sposobnost učenja.

"Djeca se rode s više neurona no što će ih imati kasnije tijekom života. Ovisno o tome na koji se način roditelji bave s djetetom - razgovaraju li s njim, drže li ga, izlaze li s njim van, čitaju li mu - veze između neurona jačaju", objasnio je Hutton. Upozorio je da mozak koji nije dobro iskorišten odumire. "Iako se mozak razvija i uči kroz godine, ta je promjena puno učinkovitija u prvih pet godina života i zato su iskustva iz ranog djetinjstva toliko važna", rekao je.

Djeca koja su sudjelovala u istraživanju bila su podvrgnuta i kognitivnim testovima. Pokazalo se da djeca koja više od jednog sata dnevno gledaju televiziju ili igraju igrice, imaju lošiju čitalačku pismenost, manju sposobnost korištenja riječi, a bila su i puno lošija u brzom imenovanju predmeta. Djeca s kojima roditelji često čitaju knjige na kognitivnim su testovima postigla puno bolje rezultate.

Pokazalo se i da vrijeme provedeno uz televizijski

ekran ili zaslon mobitela/tableta onemogućava i druge aktivnosti kao što su

igranje s igračkama, korištenje mašte i odlasci u prirodu. To su sve aktivnosti

koje koriste i onim dijelovima mozga koji nisu povezani samo s čitanjem.

Na pitanje koja je vrsta čitanja najvažnija, stručnjaci odgovaraju:
"Ono što je doista važno, kako pokazuju rezultati istraživanja, jest sam čin čitanja.“

 Zaključak je da

djeci treba samo čitati, nije uopće važno koja je to knjiga. Svaka dobra knjiga obogaćuje rječnik i razvija

maštu.

Savjeti američkog Nacionalnog instituta za pismenost:

1) Od rođenja pričajte s vašim djetetom i reagirajte na njegove pokušaje da razgovara s vama.

 2) Pjevajte djetetu abecedu.

 3) Potaknite

svoje dijete da koristi maštu i samo izmišlja priče i postavlja puno pitanja o

pričama koje je izmislilo

4) Birajte knjige sa zanimljivim likovima. Ne bojte se igrati uloga s različitim naglascima i glasovima likova.  

5) Neka vaše dijete pokazuje slike i izgovara njihovo značenje, ponavljajte to.

6) Najvažnije – zabavite se!

Tekst: I. K.
Fotografija: Profimedia