Prevladava stereotip da su milenijalci stalno online, na Instagramu objavljuju slike doručka od avokada, da rade kao digitalni nomadi bez radnoga vremena, odgađaju ulazak u brak, odlaze iz rodne zemlje... Ipak, neki stručnjaci ističu da su oni samo pogrešno shvaćeni jer se njihove vrijednosti uvelike razlikuju od uvjerenja do kojih drže starije generacije. Za razliku od starijih generacija, milenijalci ili generacija Y, kako ih se još naziva, istražuju nove putove, propituju ustaljene i uvriježene sustave, tragaju za smislom života, odlično poznaju tehnologiju, fleksibilni su u prihvaćanju promjena, liberalni su i slobodni... Iza toga, zapravo, stoje lekcije koje i sami možemo usvojiti i primijeniti u svom životu.

1. Prilagođavaju se vremenu u kojem žive i prihvaćaju promjene

Stalna na ovom svijetu samo mijena jest. Ova Heraklitova izreka u teoriji je vrlo dobro poznata starijim generacijama, ali u djelo je provode milenijalci. Ta mlada generacija, odrasla u svijetu koji se rapidno mijenja, svjesna je da se mora mijenjati zajedno s njim.

Dok stariji često zaziru od promjena i novina iz straha od neizvjesnosti, milenijalci se ne odupiru promjenama, već ih doživljavaju kao izazove i prilike za učenje, rast i stjecanje novih iskustava. Zapravo, mnogi od njih širom raširenih ruku prihvaćaju promjene.

Ako trebaju naći posao, koriste snagu društvenih medija i online network; kad trebaju naučiti neku novu vještinu, pronađu online tutorijal ili online tečaj; ako se trebaju preseliti, ne čitaju o novome mjestu u vodičima, nego doznaju informacije iz iskustava drugih, iz prve ruke.

A ako nešto ne mogu sami shvatiti, ne boje se prvo „skočiti“ u novu priliku i učiti u hodu.„Milenijalci su tijekom svog odrastanja bili pod utjecajem puno većeg broja različitih kultura i ljudi, izloženi izazovima zanimljivih prilika za putovanja i moderne tehnologije, za razliku od prijašnjih generacija. To ih nije samo učinilo prilagodljivijima na različitosti nego i potaknulo da teže različitosti – pogotovo kad je riječ o poslu“, pojašnjava psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov.

Ukratko, milenijalci puno češće i lakše prihvaćaju nova iskustva. Prihvaćajući promjene kao neminovan dio života, žive u trenutku i susreću se s nevjerojatnim životnim iskustvima.

6-mudrosti-kojima-nas-uce-milenijalci
, Image: 208696894, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Dmitriy Shironosov / Alamy / Alamy / Profimedia

2. Traže posao sa svrhom

Od milenijalaca se rijetko mogu čuti riječi: „To je samo posao.“ Oni razumiju da je život dragocjen i žele u njemu uživati bez kompromitiranja vlastite sreće i životne svrhe. Zato traže poslove koji ih ispunjavaju, imaju viši cilj i smisao.

Prema istraživanju koje je provela internacionalna organizacija Global Tolerance, 42 posto milenijalaca želi raditi za tvrtku koja čini pozitivne promjene u svijetu, a čak 92 posto njih izrazilo je želju da vlastite vještine koriste u dobre svrhe.

Za milenijalce životna svrha nadilazi plaću. Ova nova generacija zaposlenika želi raditi posao kojim će sudjelovati u pozitivnim globalnim i društvenim promjenama. „Milenijalci žele znati razlog zašto nešto rade prije nego što to krenu raditi, odnosno, žele unaprijed znati dobrobiti kojima će biti nagrađen njihov trud."

Važna im je šira slika i vizija te preferiraju organizacije koje su socijalno osviještene i čine dobre stvari ne samo za sebe nego i za zajednicu. Žele da se njihovo mišljenje cijeni, a njihove ideje doprinose nekom višem cilju“, kaže terapeutkinja Fraisman Čobanov.

Milenijalci vole transparentnost na poslu, kao i otvorenu i iskrenu komunikaciju. Iako bi to neki okarakterizirali kao nepoštovanje starijih, mladi su naraštaji uglavnom iznimno iskreni jedni prema drugima, a isto očekuju i od poslodavca.

3. Spajaju pragmatičnost i idealizam

Dugo se vremena smatralo da su pragmatičnost i idealizam oprečni i nespojivi. Danas, pak, milenijalci tvrde da nikada više nije imalo smisla spojiti te dvije suprotnosti. Kao generacija, utjelovljenje su pragmatičnog idealizma jer većina njih i dalje optimistično gleda na budućnost.

Oni su, naime, prvi naraštaj koji nije imao puno izbora u prihvaćanju realnosti svijeta u kojemu su rođeni. Primjerice, oni su ti koji će morati živjeti s posljedicama štetnih utjecaja klimatskih promjena više nego bilo koja prijašnja generacija, i oni ne mogu birati hoće li ili neće vjerovati da su klimatske promjene stvarnost, nego su ih prisiljeni prihvatiti, bez obzira na ishod.

Prihvaćajući to kao činjenicu, stvaraju temelj za razumijevanje situacije i u potrazi su za rješenjem, svjesni da promjena neće biti laka. „Od svoje rane dobi, milenijalci su svjedočili promjenama i zbog toga su zabrinuti za stanje u svijetu i u velikom broju osjećaju se osobno odgovorni učiniti razliku“, smatra Fraisman Čobanov.

„Većinom vjeruju kako jedina stvar koja stoji između njih i njihovih snova su oni sami te da ih, ako se potrude, mogu ostvariti.“ Milenijalci smatraju da se svijet može promijeniti nabolje i vjeruju kako postoje metode kojima se to može postići, a činjenica da tako razmišljaju naslućuje dobru budućnost.

Nastavak teme čitajte na sljedećoj poveznici.

Tekst: Magda Dežđek, sensa.hr

Foto: Profimedia