Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Unicef upozorava: loša prehrana prijeti zdravlju djece diljem svijeta

Siromaštvo, urbanizacija, klimatske promjene i loš izbor hrane uzrokuju štetne prehrambene navike ne samo odraslih, već i djece. U svim državama EU-a 20 posto djece u dobi od 5 do 19 godina pati od viška kilograma. Hrvatska je u ...

 Izvesce Unicefa o prehrani djece 2019.

Alarmantno visok broj djece trpi ozbiljne posljedice zbog loše ili nezdrave prehrane, upozorio je UNICEF u ovogodišnjem Izvještaju o stanju djece u svijetu koji se ove godine bavi pitanjima prehrane djece. UNICEF otkriva da je najmanje jedno od troje djece mlađe od 5 godina, više od 200 milijuna djece diljem svijeta – ili pothranjeno ili pati od prekomjerne težine. Gotovo dvoje od troje djece, između 6 mjeseci i 2 godine, ne konzumira hranu koja podržava optimalan rast i razvoj njihova mozga i tijela. Ovakva neadekvatna prehrana može uzrokovati slabi razvoj mozga, poteškoće kod učenja, pad imuniteta, povećane infekcije i, u mnogim slučajevima, smrt.

„Unatoč tehnološkom, kulturnom i društvenom napretku posljednjih nekoliko desetljeća, zaboravili smo najosnovniju činjenicu – ako djeca loše jedu, ona i loše žive", rekla je Henrietta Fore, izvršna direktorica UNICEF-a.„Milijuni djece hrane se nezdravo jer jednostavno nemaju bolji izbor. Moramo promijeniti način na koji shvaćamo i reagiramo na pothranjenost i kvalitetu prehrane kod djece. Važno je da djeca jedu dovoljno, no potrebno im je prvenstveno osigurati zdravu i kvalitetnu prehranu.“  Izvesce Unicefa o prehrani djece 2019.
Hian and her daughter Nana visited the clinic in Sanamxai, Sanamxai district, Attapeu province, Lao PDR. where Nana was diagnosed with moderate acute malnutrition. Nutrition is a lifelong issue. The effects of poor nutrition begin in the womb, continue well into adulthood, and cycle across generations. While malnutrition can trap generations of children in a cycle of poverty, good nutrition, particularly in infancy, is the building block for future health and development.

Velik dio djece je ili pothranjen ili latentno gladan ili s prekomjernom težinom

UNICEF-ov izvještaj daje do sada najcjelovitiju procjenu stanja prehrane djece u svijetu u 21. stoljeću i navodi trostruku opasnost loše prehrane:pothranjenost, latentnu glad uzrokovanu nedostatkom osnovnih hranjivih sastojaka i prekomjernu težinu među djecom mlađom od pet godina. Ti čimbenici uzrokuju poražavajuće rezultate:

  • 149 milijuna djece zaostaje u fizičkom razvoju ili je preniskog rasta za svoju dob
  • 50 milijuna djece je pothranjeno ili premršavo za svoju visinu
  • 340 milijuna djece pati od nedostatka osnovnih vitamina i hranjivih tvari kao što su vitamin A i željezo
  • 40 milijuna djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo.
 Izvesce Unicefa o prehrani djece 2019.
Ms. Kahanh (40) cooking nutritious food. Nutrition is a lifelong issue. The effects of poor nutrition begin in the womb, continue well into adulthood, and cycle across generations. While malnutrition can trap generations of children in a cycle of poverty, good nutrition, particularly in infancy, is the building block for future health and development. Health outreach session supported by Unicef, Phorsen village, Taoy district Saravan province, Lao PDR.

Prehrambene navike i pretilost

Izvještaj upozorava da loša ishrana i loše prehrambene navike počinju već od najranijih dana djetetova života. Primjerice, iako dojenje može spasiti živote, samo je 42 posto djece mlađe od 6 mjeseci isključivo dojeno, dok se sve veći broj djece hrani nadomjescima za majčino mlijeko. Prodaja nadomjestaka za majčino mlijeko porasla je za 72 posto između 2008. i 2013. godine u zemljama sa srednjim dohotkom, kao što su Brazil, Kina i Turska, uglavnom zbog neprimjerenih reklama i loših politika kojima se nedovoljno promovira i podržava dojenje.

 Izvesce Unicefa o prehrani djece 2019.
Mother breastfeeds her baby, while the father and the older son support them.

Kad djeca počnu jesti meku ili čvrstu hranu, prečesto je ta prehrana pogrešna, navodi se u izvještaju. U cijelom svijetu gotovo 45 posto djece između 6 mjeseci i 2 godine ne jede voće ili povrće, a gotovo 60 posto ne jede jaja, mliječne proizvode, ribu ili meso.

Kako odrastaju, postotak nezdrave prehrane među djecom postaje alarmantan

Na to velikim dijelom utječe neprimjereno oglašavanje, velike količine lako dostupne industrijski prerađene hrane u gradovima i ruralnim područjima te sve veći pristup brzoj hrani i zaslađenim pićima. Primjerice, izvještaj pokazuje da 42 posto adolescenata koji idu u školu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom konzumira gazirana bezalkoholna pića barem jednom dnevno, a 46 posto jede brzu hranu barem jednom tjedno. Te stope kreću se i do 62 posto i 49 posto za adolescente u zemljama s visokim dohotkom. Kao rezultat toga, razina prekomjerne težine i pretilosti u djetinjstvu i adolescenciji u svijetu raste. Od 2000. do 2016. godine udio djece i adolescenata s prekomjernom težinom u dobi od 5 do 19 godina se udvostručio, pa tako danas na svako peto dijete dolazi jedno s pretjeranom težinom, dok je ranije taj omjer bio 1:10. U odnosu na 1975. godinu, danas deset puta više djevojčica i 12 puta više dječaka ove dobne skupine pati od pretilosti.

 Izvesce Unicefa o prehrani djece 2019.
On 27 August in Almaty, Kazakhstan, Yerzhan, 10, is carrying two burgers with fries and a milkshake. Yerzhan thinks that he eats relatively well. “On a scale from 1 to 10, I would rate my eating at around 5. If I cut down on burgers, soda and milkshakes I would give myself a higher rating. I would like to stop eating burgers, because there are high in calories. If I eat them every day, in the future I will become fat. This kind of lifestyle causes diseases like liver cancer, I think," says Yerzhan. A middle-income country with improving health and wellbeing of children, Kazakhstan is facing a new threat. About 20 per cent of children aged 6-9 and 10 per cent of children under 5 years of age are overweight or obese due to a combination of unhealthy diets and a lack of exercise. Kazakhstan, along with other countries in the Caucasus and Central Asia region, is joining forces with UNICEF to tackle the growing nutritional crisis.The region faces the double burden of malnutrition among children and adolescents, with more than 10 per cent of children not reaching their potential height growth, while at the same time, obesity rates are rapidly increasing (by over 80 per cent since 2000). Actors across the food system – policy makers in all sectors, food producers and suppliers – typically do not account for the nutritional needs of children and adolescents when determining nationwide food and agriculture policies on what foods to grow, produce, distribute, and sell. Processed, less nutritious foods are skillfully marketed and widely available and affordable, while nutritious foods are often more expensive and unaffordable to many. The food environment often does not favor a nutritious diet for children and adolescents, nor is it supported to do so.

Stanje djece u zemljama OECD-a, EU-a i u Hrvatskoj

U svim zemljama članicama OECD-a, izuzev Japana, i svim državama EU-a, 20 posto djece u dobi od 5 do 19 godina pati od viška kilograma. Hrvatska je u sredini ovog poretka, na 21. mjestu, s 28 posto djece i adolescenata koji imaju višak kilograma, a u tom segmentu bilježi porast od 160 posto od 1990. do 2016. godine. Na prvome mjestu je SAD s gotovo 42 posto djece s  prekomjernom težinom, dok su na predzadnjem i zadnjem mjestu Estonija (20,5 posto) i Japan (14,3 posto). Od zemalja u susjedstvu, Italija ima najveći postotak djece i adolescenata s prekomjernom težinom (36,9 posto), slijedi Mađarska koja je nešto lošija od Hrvatske s 28,5 posto, dok je kod Slovenije i Austrije taj postotak nešto niži od Hrvatske (Slovenija 27,2 posto; Austrija 26,7 posto).

 Izvesce Unicefa o prehrani djece 2019.
On 28 July, 2019, (left-right) Maria, Julieta, Sofía and Catalina, all 11, share a 'merienda' (afternoon snack) of fruit, bread and milk at Catalina's house in Montevideo, Uruguay. The girls like to get together after school at one of their houses to share a snack and study. As reported in ‘The State of the World’s Children 2019’ report, globally, at least 1 in 3 children under 5 is not growing well due to malnutrition in its more visible forms: stunting, wasting and overweight. The triple burden of malnutrition – undernutrition, hidden hunger and overweight – threatens the survival, growth and development of children, young people, economies and nations. While the number of stunted children has declined in all continents, except in Africa, the number of overweight children has increased in all continents, including in Africa; overweight and obesity continue to rise. In Uruguay, 20 per cent of children under 4 eat cookies, biscuits and candies on a daily basis. 20 per cent consume sugary beverages, including soft drinks as primary fluids. 65 per cent of children under 2 eat foods with added salt. 1/3 of the nation’s children are overweight; child obesity and overweight for school-aged children has risen from 25 per cent in 2004 to 43 per cent in 2018, mainly due to an increase in the consumption of ultra-processed foods. UNICEF is working to generate awareness on the extent of child overweight and obesity in Uruguay, as well as to provide tools and tips to parents on healthy eating habits. UNICEF has also worked alongside the government to pass a food-labelling law that identifies products with excess of sugar, salt and fat, and another that regulates the display of certain ultra-processed foods in schools' canteens.

Neuhranjenost djece u svijetu

Kako se navodi u izvještaju, najveći teret loše ishrane snose djeca i adolescenti iz najsiromašnijih i najviše marginaliziranih zajednica. U najsiromašnijim kućanstvima, samo jedno od petero djece u dobi od šest mjeseci do dvije godine jede dovoljno raznoliku prehranu neophodnu za zdravi rast. Čak i u zemljama s visokim dohotkom, kao što je Velika Britanija, udio djece i adolescenata s prekomjernom težinom dvostruko je veći u najsiromašnijim područjima nego u najbogatijim područjima.

Izvještaj također navodi da klimatske katastrofe uzrokuju teške krize s hranom. Na primjer, suša uzrokuje 80 posto štete i gubitaka u poljoprivredi, i na taj način drastično utječe na hranu koja je dostupna djeci i obiteljima, kao i na kvalitetu i cijenu te hrane.

„Polako gubimo u borbi za zdravu prehranu", rekla je Fore. „Ovo nije bitka koju sami možemo dobiti. Potrebne su nam vlade, podrška privatnog sektora i civilnog društva da se prehrana djece postavi kao prioritet i da zajednički radimo na rješavanju uzroka nezdrave prehrane u svim njenim oblicima."

Tekst i foto: Unicef

Najnovije

Najpopularnije