Uzrok bolesti je u našim mislima, emocijama, podsvjesnim uvjerenjima...
Američki znanstvenik dr. Bruce Lipton nekada je podučavao studente medicine ono što nam je svima poznato - da su geni nešto što nasljeđujemo od naših predaka, ne možemo ih birati niti utjecati na njihovo aktiviranje u obliku pojave određene nasljedne bolesti, te da uvelike utječu na naše zdravlje i karakter. Drugim riječima, da smo na neki način žrtve nasljeđa.
Ono što se u međuvremenu dogodilo jest to da je dr. Lipton u svojim laboratorijskim istraživanjima otkrio, i svoja otkrića potvrdio, da na karakter i zdravlje matičnih stanica u najvećoj mjeri utječe okolina u kojoj se nalaze.
Stanice reagiraju na okolinu
Prema klasičnoj fizici Isaaca Newtona, koja tvrdi da živimo u mehaničkom univerzumu, tijela živih bića nisu ništa drugo nego biološki strojevi. Prema toj teoriji, možemo popraviti pokvareni, odnosno oboljeli organizam ako samo promijenimo dijelove stroja kirurškim zahvatom, presađivanjem i kemijskim spojevima u lijekovima.
Suprotno tome, kvantna fizika tvrdi da je sve dio istog, jedinstvenog, sveprisutnog energetskog polja koje je po svojoj prirodi inteligentno i svjesno. Stanice ljudskog tijela reagiraju na podražaje iz okoline - hranjive tvari, emocije, misli i uvjerenja koja imamo.
Nepotrebna odluka Angeline Jolie
Dr. Lipton je govorio upravo o tome, kako za nastanak bolesti nisu odgovorni geni nego stres, stil života, prehrana, te naše emocije i misli. Među brojnim primjerima koje je naveo je i odluka poznate glumice Angeline Jolie koja je, na temelju rezultata genetskog testa, iz straha da ne dobije rak, uklonila dojke, jajnike i jajovode. Lipton je rekao da Angelina to nije trebala učiniti jer geni imaju vrlo mali utjecaj na pojavu raka (uzrokuju manje od 1 posto svih bolesti), te da ne postoji gen za rak, već se ta bolest pojavljuje uslijed negativnih misli i emocija, stresa i nezdrave prehrane.
Pojasnio je kako su geni jednostavno "shematski prikaz", a ne arhitekt. Arhitekt koji upravlja shematskim prikazom, mislima, osjećajima i ponašanjem, je zapravo čovjekov um i duh. Također je naveo primjer jednojajčanih blizanaca istih gena pri rođenju, koji često žive potpuno različitim životima, imaju različita zdravstvena stanja i doživljavaju različite životne dobi.
Mi ljudi smatramo da imamo znatno složeniju biologiju od životinja. A dr. Lipton podsjetio je na znanstvenu činjenicu da čovjek ima jednak broj gena (20,000) kao i crv, što je još jedan dokaz da se evolucija nije bazirala na genima već na svjesnosti.
Nastavak teme čitajte na sljedećoj poveznici.
Molekularni biolog dr. Bruce H. Lipton, bivši je profesor medicinskog fakulteta, autor bestselera Biologija vjerovanja, te koautor Spontane evolucije. Njegova zadnja knjiga zove se The Honeymoon Effect: The Science of Creating Heaven on Earth. Dobitnik je prestižne japanske nagrade Goi Peace Award koja mu je dodijeljena u čast njegova istraživanja svijesti i evolucije.
Tekst: Snježana Krčmar
Izvor: sensa.hr
Foto: Leon Bijelić
Ovo ponašanje živcira roditelje, ali pokazuje da su djeca najsretnija
Kako je moguće da su djeca istih roditelja potpuno različita? Psihologinja otkriva 5 razloga
5 ideja za uskrsne aktivnosti s djecom: Provedite blagdane bez ekrana
Je li Uskrs postao Božić broj 2? Roditelji se pitaju trebaju li kupovati poklone i za ovaj blagdan
5 suptilnih znakova da vršite preveliki pritisak na dijete